‘Lakše nam je poslovati u Nigeriji nego u Hrvatskoj jer oni plaćaju’

Autor: Saša Vejnović , 20. listopad 2010. u 22:00

U Africi nas svi gledaju kao Europljane, a ne Balkance, a neplaćanja poput ovog u Hrvatskoj nema, kaže Marko Emer, predsjednik Uprave zagrebačke tvrtke Edge Group, koja na popisu klijenata ima i nigerijski parlament

Na sustav poslovanja u Africi treba se naviknuti. On počinje cjenkanjem, problemima s naplatom, osiguranjima naplate, povjerenjem među ugovornim stranama. Ondje poslovanje nije nimalo slično hrvatskom iako, s obzirom na situaciju s (ne)plaćanjem u Hrvatskoj u posljednje dvije godine, mislim da je Nigerija u prednosti, kaže Marko Emer, predsjednik Uprave zagrebačke tvrtke Edge Group koja je na popis referentnih poslova prije nešto više od tri godine dodala i nigerijski parlament. Edge Group bavi se postavljanjem sustava za evidenciju radnog vremena i upravljanje ljudskim resursima, baziranim na biometrijskoj tehnologiji. Riječ je o sustavima koji bilježe prisutnost djelatnika očitanjem otiska prsta ili prepoznavanjem nekih osnovnih crta lica, što onemogućava varanje prilikom prijave ili odjave radnika, a ujedno onemogućava pristup neovlaštenim osobama. U slučaju Nigerije riječ je o sustavu prepoznavanja karakterističnih crta lica koje se ne mijenjaju cijeli život, poput udaljenosti između zjenica.

Izvozne reference
Prvi takav sustav postavili su još 1995. kad su i osnovani. Bio je to treći takav sustav uveden u svijetu i prvi u Europi. S takvim su referencama krenuli razmišljati o izvozu svog proizvoda i nakon dosta truda i muke probili su se na mnoga tržišta. Danas se njihovi sustavi koriste od Švedske, Danske i Švicarske, preko zemalja bivše Jugoslavije pa sve do Afrike. U posao u Nigeriji krenuli su 2006. kad su im se javili iz lokalne tvrtke ID Solutions. Tada su krenuli pregovori. Pokušaj pokretanja posla u Africi bio je bitno različit od ulaska na neka razvijena europska tržišta na kojima tvrtke iz našeg dijela svijeta uglavnom dočekuju s predrasudama. Tako i Emer, koji je vodio posao u Africi, kaže da se u Africi na hrvatsku tvrtku bitno drukčije gleda nego u Europi. “Ma koliko god imali kvalitetan proizvod i profesionalno ga upakirali, prezentirali, prodali i implementirali, vi ste i dalje tvrtka iz Hrvatske. To je stvar koja se događa na tržištima zapadne Europe. Mislim da to nisu stvari koje bi trebale obeshrabriti, no treba ih imati na umu”, kaže Emer, dodajući je bitno lakše izaći na afričko tržište koje je golemo i u velikom je razvoju, naročito u zemljama koje imaju velike budžete za investicije. A takva je i Nigerija, u kojoj živi 120 milijuna ljudi i jedna od naftom najbogatijih zemalja. “Doći tamo na tržište bitno je jednostavnije nego bilo gdje u Europi. Jer tamo ste vi netko iz Europe, a ne netko iz istočne Europe. Marže na proizvodima su višestruko veće, potrebna kvaliteta niža, no to ne znači da se može prodati bilo što”, kaže Emer. Informacije o potencijalnim poslovima, kaže Emer, danas već same dolaze do njih, uglavnom preko preprodavača hardvera koji koriste u Edgeu, dio webom, a ponešto i preko referenci.

Hrvati, krenite u Afriku
Hrvatskim tvrtkama svakako savjetuje pokušaj ulaska na afričko tržište jer, kako i sam kaže, u tim je zemljama potražnja velika za svime. “U takvim zemljama nedostaje svega. Već prvim posjetom jednoj takvoj zemlji ozbiljan gospodarstvenik može uvidjeti stotine mogućnosti”, kaže Emer, dodajući da bi se svakoj tvrtki isplatilo potrošiti nešto vremena i novca za istraživanje boljih afričkih tržišta. “Nisu uzalud Kinezi tamo na svakom koraku, od kineskih banaka preko trgovina, pa čak i proizvodnje”, zaključuje Emer. Ono što bi svaki poduzetnik morao imati na umu su sigurnosni problemi prilikom izvođenja poslova u većini afričkih zemalja. U zemljama poput Nigerije nije preporučljivo poslovnim ljudima da se na ulici pojavljuju bez tjelesnog čuvara, no to ipak nije slučaj u svim afričkim zemljama. “Recimo u Abidjanu, najvećem gradu Obale Bjelokosti, osjećao sam se sigurnije u ponoć na cesti nego u Zagrebu”, kaže Emer. Iako je sustav poslovanja u Africi bitno drukčiji od onoga na što su poslovni ljudi navikli u Europi, ako je sve ispravno dogovoreno tijekom pregovora, u Nigeriji neplaćanja nema, tvrdi on. Hrvatski porezni obveznici dosad su s gomilom novca financirali putovanja raznih gospodarskih delegacija diljem svijeta, pa tako i u Afriku, koje je uglavnom predvodio predsjednik Republike, iz čega bi se dalo naslutiti da je državi i te kako stalo da potakne izvoz domaćih poduzeća. No iskustva tvrtke poput Edgea koja svoje proizvode izvozi diljem svijeta zapravo govore drukčije. “Nikad od hrvatskih veleposlanstava i Hrvatske gospodarske komore nismo dobili pomoć iako ih kroz porez redovno plaćamo. U nekoliko navrata, kad smo se željeli proširiti u užoj regiji, još prije desetak godina, željeli smo to napraviti uz pomoć veleposlanstava, no to se nažalost pokazalo neizvedivo. Nadam se da će se i te stvari promijeniti s vremenom”, kaže Emer.

Posao u Hrvatskoj referenca za izvoz znanja

Otisak prsta
Proizvode Edge grupe već duži niz godina koriste brojne hrvatske i inozemne kompanije. Tako, primjerice, HPB u čitavoj zemlji koristi njihov sustav kontrole pristupa, prisutnosti i evidencije radnog vremena baziran na otisku prsta, a isti sustav ugrađen je u prostore Croatia osiguranja na razini cijele države. Podravka koristi njihov sustav kontrole pristupa, prisutnosti i evidencije radnog vremena na principu kartičnih uređaja (oko 2000 korisnika), kao i Brodotrogir iz Trogira (oko 3000 korisnika), a Dalekovod u Zagrebu, Velikoj Gorici i Dugom Selu koristi sustav baziran na otisku prsta (oko 1500 korisnika).

Snažan izvoz i u regiju
U Srbiji su poslovali s Jat Airwaysom koji koristi njihov sustav baziran na skeniranju otiska prsta (oko 1600 korisnika), banjolučka Vitaminka također koristi isti sustav (oko 1900 korisnika), dok nigerijski nacionalni parlament u Abuji koristi sustav evidencije radnog vremena zaposlenika baziran na biometrijskim uređajima za prepoznavanje lica 3D FastPass (oko 3200 korisnika).

Manji prihod, veća dobit
Lani je kompanija ostvarila 3,3 milijuna kuna prihoda uz dobit od oko 267.000 kuna, a godinu prije prihod im je bio 5,8 milijuna kuna uz dobit od tek nešto više od sto tisuća kuna.

Komentirajte prvi

New Report

Close