Lakše do realizacije projekata prekogranične suradnje

Autor: Ksenija Kale , 19. ožujak 2012. u 22:00

U EU postoji 52 programa prekogranične suradnje, a provode se aktivnosti u poduzetništvu, infrastrukturi, zapošljavanju, prometu i kulturi

U zagrebačkom muzeju Mimara jučer je svečano otvoren “twinning” projekt “Pomoć pri upravljanju ciljem 3 unutar kohezijske politike”, ukupno vrijedan 787.500 eura. Cilj ovoga vrlo važnog projekta iz programa IPA 2008 za Hrvatsku je pridonijeti smanjenju razlika u načinima upravljanja programima teritorijalne suradnje u pretpristupnoj i poslijepristupnoj fazi, u smislu praktične provedbe i mogućnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, ali i različitih fondova EU. Projekt će se posebno usredotočiti na prekograničnu suradnju s državama nečlanicama EU primjenjujući stečena iskustva država članica EU. Projekt je započeo u prosincu prošle godine, trajat će 21 mjesec, a provodi se u suradnji s Italijom i Poljskom.

O projektu su među ostalima govorili Richard Masa, šef Odjela za provedbu projekata 2-Infrastruktura, poljoprivreda, regionalni razvoj, prekogranična suradnja, okoliš i energija iz Delegacije EU u Hrvatskoj, Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Rafał Baliński, zamjenik ravnatelja u Ministarstvu regionalnoga razvoja Poljske te Emanuela D’Alessandro, talijanska veleposlanica u Hrvatskoj.“Kohezijska je politika utvrđena ugovorom o funkcioniranju EU, a cilj je osnažiti ekonomsku i socijalnu koheziju tako da se smanje velike razlike koje postoje između raznih regija u Uniji”, kaže Masa. Navodi da su se programi prekogranične suradnje u EU razvili iz jasne potrebe za suradnjom ljudi koji žive u pograničnim područjima te da postoji 52 programa prekogranične suradnje duž europskih granica kojima se provode aktivnosti u području poduzetništva, infrastrukture, administrativne suradnje, zapošljavanja, prometa i kulture. “Hrvatska je također imala uspješnu povijest prekogranične suradnje s više od 200 provedenih projekta u raznim spomenutim tematskim područjima. Budući da se Hrvatska nalazi u zadnjoj fazi što se tiče pristupanja EU, strukture i strateški prioriteti morat će biti postavljeni kako bi postojala mogućnost učinkovita korištenja strukturnih fondova koji će biti na raspolaganju”, naglašava Masa. Slične ocjene iznosi i Puljiz, zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU. “Ovaj projekt predstavlja jednu u nizu aktivnosti koje Ministarstvo provodi na području upravljanja kohezijskom politikom radi što bolje pripreme Hrvatske za korištenje europskih sredstava”, navodi Puljiz. Dodaje da perspektiva ulaska Hrvatske u EU sada otvara potpuno nove mogućnosti, a provedba ovoga projekta za cilj ima upravo prenijeti znanja i iskustvo te dobre prakse iz država članica na Hrvatsku.“Sredstva ćemo usmjeriti na pogranična područja prije svega na poticanje pogranične, prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje, što je posebno važno ne samo za Hrvatsku nego i za EU. Jačanje kapaciteta u okviru ovoga projekta predstavljat će važan input u kontekstu buduće uloge Ministarstva kao upravljačkoga tijela za programe teritorijalne suradnje te ćemo istodobno biti u prilici da tako stečena iskustva iskoristimo na programima teritorijalne suradnje sa zemljama nečlanicama EU, prije svega Srbijom, BiH i Crnom Gorom”, zaključuje Puljiz.

Interes

Važnost makroregionalnog pristupa
Hrvatska kao podunavska i mediteranska zemlja osobito je zainteresirana da sudjeluje u programima teritorijalne suradnje, ističe Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ističe da je posebno važno pitanje makroregionalanog pristupa. “Makroregionalne strategije pružaju nove perspektive za projekte teritorijalne suradnje i one će sigurno pomoći i širim strategijama na europskoj razini, kao što su transeuropski transportni koridori i integrirane pomorske politike”, smatra Puljiz.

Komentirajte prvi

New Report

Close