Predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić ističe da “izvozno orijentirani sektori već sada bilježe pad narudžbi i do 40 posto što se izravno reflektira i na njihovo poslovanje, a druge industrije, koje su pogođene padom potrošnje, također su počele reducirati svoj obim poslovanja.

Svi sektori koji su oslonjeni na financiranje razvoja i poslovanja imaju znatno otežano ili onemogućeno financiranje, a kamatne stope su znatno veće nego ranije. Sve to rezultira postupno lančanom reakcijom, koju možemo zaustaviti samo brzom reakcijom, odnosno primjenom antirecesijskih mjera i pripremom daljnih poteza, ovisno o razvoju situacije. Smanjena industrijska proizvodnja, smanjen izvoz i smanjena potrošnja uzrokuju smanjenje u punjenju proračuna što znači da raspoloživa sredstva moramo fokusirano koristiti i brzo se pripremiti za smanjivanje javne potrošnje. Trebaju nam hitne mjere za poticanje rasta gospodarstva. Dugoročno, nitko, pa ni država, ne može trošiti više nego što prihoduje“, zaključuje Mudrinić. Josip Protega, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, smatra da se kriza ponajviše odražava kroz smanjivanje narudžbi u izvozu koje su prema Udruzi hrvatskih izvoznika dosegle pad od 20 posto, kao i kroz pogoršavanje uvjeta zaduživanja u inozemstvu što će se osobito odraziti na ovu i iduću godinu zbog naplate visokih rata vanjskog duga.
”Kriza je utjecala i na pad realnog BDP-a u posljednjem kvartalu protekle godine koji je rezultirao usporavanjem realnog BDP-a 2008. na 2,4 posto, dok će ove godine vjerojatno biti oko nule“, naglašava Protega.
”Kriza je prisutna u Hrvatskoj i to najbolje dokazuje usporeno punjenje državnog proračuna. Dostupnost novca trenutačno je svima problem. U uvjetima smanjene likvidnosti dolazi i do usporavanja gospodarstva tako da će se cjelokupna situacija sigurno odraziti i na gospodarska kretanja u zemlji. Teško je u ovom trenutku prognozirati koliko će gospodarstvo biti pogođeno jer razvoj situacije ovisi i o kretanju krize na globalnoj razini i utjecajima iz inozemstva”, procjenjuje Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre.

“Brojke jasno ukazuju da je kriza zahvatila Hrvatsku, pad industrijske proizvodnje, pad prodaje na malo,pad zaposlenosti i pad proračunskih prihoda,a kolika će dubina krize biti i koliko će to trajati to je danas teško predvidjeti. Ako se predvida pad BDP-a od 2 posto to nismo imali još od ratnih godina”, naglašava Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i izvršni potpredsjednik Agrokora. Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta, napominje kako je kriza zahvatila cijeli svijet, pa tako i Hrvatsku. “Razmjeri i dubina problema s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo teško su predvidljivi i nezahvalno je uopće ulaziti u prognoze do koje mjere, kako i na koji način će se odraziti na hrvatsko gospodarstvo. Činjenica je da posljedice globalne krize osjećamo već neko duže vrijeme i da se teško nosimo sa svim teškoćama i problemima koje ona donosi – od plasmana roba i usluga, do financiranja poslovanja. Mislim da većina nas nikada nije bila u sličnoj situaciji ili prolazila kroz ovako teška ekonomska vremena iz razloga što je u ovoj krizi najteže pogođen upravo najbitniji dio ekonomije – financijski sustav. Krvožilni sustav od kojeg i bez kojeg niti jedna grana gospodarstva ne može normalno funkcionirati. Kad je financijski sektor u krizi, onda je nemoguće izbjeći posljedice u cijelom gospodarstvu”, navodi Lukač.

Najveći pad od 1993.
Kriza je uistinu zahvatila Hrvatsku i već se odražava na naše gospodarstvo koje će u ovoj godini zabilježiti najveći pad realnog bruto domaćeg proizvoda od 1993. godine, ističe Velimir Šonje, direktor i osnivač tvrtke Arhivanalitika. Prije svega treba definirati termin kriza, njezin karakter i trajanje. Mislim da se ne radi o krizi “incidentu” već o međunarodnoj krizi političkih i gospodarskih odnosa koja će trajati duže vrijeme. Sadašnji koncept globalizacija koji se temelji isključivo na otvaranju tržišta imao je cilj otvoriti nova tržišta za najrazvijenije zemlje i osigurati jeftinu sirovinu i radnu snagu. U početnoj fazi je dao rezultate pa je ekonomija zapadnih razvijenih zemalja imala rast javnog i osobnog standarda, naglašava Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.”Tijek događanja pokazuje da tako jednostran pristup u kojem su tržišta globalna, a razvojna i socijalna komponenta lokalna, nije održiv. Sadašnja kriza je početak traženja novih odnosa u međunarodnom okruženju u kojima će globalizacija morati ravnopravno tretirati sve tri komponente, tržišta, razvoj i socijalni aspekt. Ovomu se treba dodati i četvrta komponenta globalizacije – očuvanje klime – koja će imati značajne posljedice na međunarodne odnose i ekonomiju.Kriza je zahvatila Hrvatsku i zatekla je u lošoj kondiciji, osobito energetski sektor. Predugo oklijevanje uvođenja realnih cijena energije učinilo je energetski sektor nesposobnim za novi razvojni ciklus. Za uvođenje ekonomskih cijena energije nema dobrog i lošeg razdoblja, ono je nužno još ‘jučer’ jer su štete višestruko veće od koristi, ako ih uopće ima. Drugi problem je smanjena potražnja, smanjivanje tržišta, posebno onih izvoznih.Treći problem je financiranje u kriznim razdobljima, u uvjetima nelikvidnosti i poremećaja na tržištima te smanjivanje plasmana u gospodarstvo. Odgovor je: kriza će snažno zahvatiti hrvatsko gospodarstvo i trajat će dugo, zapravo ovisno o sinergijskoj sposobnosti svih da se odnosi u Hrvatskoj preokrenu u pravcu razvoja novog gospodarstva, dodaje Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Nema sumnje da je kriza zahvatila Hrvatsku, i da će se vjerojatno joj dosta dugo povećavati broj nezaposlenih i socijalno ugroženih, mišljenje je Predraga Bejakovića s Instituta za javne financije. Imam dojam, ovako iz daljine, da kriza nije još potpuno zahvatila Hrvatsku, jer se tek postupno manifestiraju negativne posljedice recesije u zapadnoj Europi za hrvatski izvoz, kao što će tek ovogodišnja turistička sezona pokazati prave razmjere učinka krize na naš prihod od turizma, kaže novinar i publicist Krsto Cviić. Kriza još nije ni iz bliza zahvatila Hrvatsku zbog njene slabe uključenosti u međunarodnu podjelu rada. Osjetit će se na specifičan način, smanjit će se uvoz, a time i prihod od PDV-a koji se na tome generira, tvrdi Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a.”Kriza je Hrvatsku (možda) zahvatila s određenim kašnjenjem, što prije svega valja pripisati niskoj i/ili nedovoljnoj globalnoj integriranosti domaće ekonomije nego li postojanosti domaćeg gospodarstva. Neviđeno brzo rasprostiranje efekata krize već se osjeća kroz nagli rast averzije prema riziku te praktički zastoj u priljevu inozemnog kapitala u privatni sektor te poskupljenju kapitala dugoročnijeg karaktera, što velik broj investicija te proizvodnju čini neisplativima. Nema sumnje da će u tom svijetlu potencijalna stopa rasta BDP-a, kad napokon izađemo iz krize biti vrlo niska, otprilike upola niža u odnosu na 4 do 4,5 posto u prošlom srednjoročnom razdoblju, navodi Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke.

Rast nezaposlenosti
Izvjestan je stoga osjetan porast nezaposlenosti. Prilika u ovoj krizi je da daljnjim restrukturiranjem gospodarstva, promocijom nove etike štednje potom investirane u propulzivnije sektore od ‘žbuke i čelika’, a po mogućnosti izvozne kapacitete, te u edukaciju gospodarstvo postavimo na zdravije osnove, uz daljnje smanjenje uloge javnog sektora”, mišljenje je Hrvoja Stojića. Ono s čime se sada susrećemo je prelijevanje krize na realni sektor, a što se reflektira u snažnom padu potražnje na globalnoj razini, padu međunarodne razmjene, a naposljetku i padu zaposlenosti. Hrvatska u tom kontekstu sigurno može očekivati određene negativne efekte te će iduće razdoblje biti složenije i zahtjevnije i za poduzeća i stanovništvo, a samim time i za financijski sektor, procjenjuje Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke. Vidljivo je iz pada osobne potrošnje u zadnjem tromjesečju 2008. (-3,2% u odnosu na isti kvartal prošle godine) da su potrošači već reagirali i smanjili potrošnju. Pad građevinske aktivnosti u siječnju također govori da će obujam investicija u ovoj godini biti znatno niži. Sve to potkrepljuje pad uvoza dobara u prva dva mjeseca ove godine za 28,8 posto. Priljev kapitala u Hrvatsku (i regiju) ove godine bit će znatno niži što neminovno dovodi do recesije u Hrvatskoj. Premda smo svi usredotočeni na 2009., bit će uspjeh ukoliko u 2010. registriramo gospodarski rast. Evidentno je s obzirom na otrežnjenje financijskih investitora, da jednom kad se globalna ekonomija oporavi ne možemo očekivati količinu priljeva kapitala po niskim cijenama kao što smo se navikli proteklih pet godina. Bez provedbe reformi nećemo tako lako rasti 4,5 do 5 posto kao u razdoblju od 2000. do 2007, drži Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

Mišljenja

Drugi udar na ljeto
Drugi udar krize stići će na ljeto. Jačina je neizvjesna jer prevladavaju ‘last minute’ aranžmani, upozorava Željko Lovrinčević.

Novac se vraća u čarape
Smanjit će se potrošnja i ljudi će više štedjeti i to ne nužno u bankama. Zbog rasta kamata i prevelike zaduženosti građana past će kvaliteta života, smatra Andrijana Mušura (ZŠEM).

Dno nismo dotakli
Još nismo dotakli dno, očekuje nas još neugodnih i teških mjeseci, navodi Mirna Koričan (ZŠEM)