Godina s najvećim padom potrošnje, u kojoj je pedeset najvećih trgovaca u zemlji ostvarilo pad prometa od čak 1,24 milijarde kuna, rezultirala je i značajnim preslagivanjima na tržištu. Konzum Ivice Todorića i dalje je neprikosnoveni lider, koji je s prihodom od 12,66 milijardi kuna sam premašio ukupne prihode pet prvih trgovaca rangiranih iza sebe.

No, u leđa mu više ne gleda Mercator-H kao prvi maloprodajni konkurent. Na to mjesto lani su se probile riječke Plodine, lanac trgovina koji bilježi snažan tržišni i prihodovni skok, dok je najveći slovenski trgovački lanac na hrvatskom tržištu ostvario lani dvoznamenkasti pad u ostvarnim prihodima. Sa 2,28 milijardi kuna prihoda taj je lanac ostvario gotovo 13-postotni podbačaj u usporedbi s prethodnom godinom, odnosno pad za 333 milijuna kuna. Taj prihod s druge strane gotovo da se sav prelio Plodinama, tvrtki kojoj se povećanjem od gotovo 302 milijuna kuna prihod popeo na 2,47 milijardi kuna. Zahvaljujući tome izbio je na treće mjesto, odmah iza Konzuma i Tiska.

Dubok pad Getroa
Taj pak lanac kioska također bilježi skok u prošloj godini – prihodi su mu porasli za čak 14 posto, na 2,81 milijardu kuna. Ipak, rastom prihoda za gotovo pola milijarde kuna ili više od 41 posto na godišnjoj razini posebno se u 2009. godini izdvaja trgovački lanac Lidl. Taj se njemački lanac diskontne prodaje još koncem prošle godine nije bio i probio među vodećih deset (zauzeo je 11. poziciju po visini ostvarenih prihoda), no teško je očekivati da mu nastavkom pozitivnog trenda na hrvatskom tržištu i u ovoj godini to neće poći za rukom. Lani je, pak, s 20. mjesta koje je zauzimao na samom početku godine, doista napravio impozantan iskorak. Nije za zanemariti i da je Lidl treće pozicioniran trgovački sustav po ukupnoj imovini, odmah iza Konzuma i Mercatora. Usporede li se, pak, lanjske “brojke” Getroa, čini se da se dio kupaca tog lanca prelio upravo jednom od najpoznatijih “hard diskontera” Lidlu. Getro je proživio dubok pad prihoda, čak za više od 514 milijuna kuna, što je 27,55 posto manje u odnosu na 1,87 milijardi kuna ostvarenih godinu dana ranije.

Velik uspon bilježe još i Spaar, koji je očito dobro pogodio želje tržišta ponudom i odabirom lokacija u velikim trgovačkim centrima. Zahvaljujući tome prihodi su lani premašili 1,3 milijarde kuna, što je skok za gotovo 36 posto. Osim Spaara sličan trend bilježi i lanac Dinova-Diona, koja je svoj “plus” uspjela ostvariti profiliranjem u lanac “trgovina u susjedstvu”, uglavnom u većim gradskim središtima. No, skoku svakako treba pridodati i najveći jednokratan doprinos kojeg su dali intergiranje petrinjske Gavrilović trgovine, rabskog Merkura i labinskog Istracommercea u Dinova-Diona lanac. To se naravno osjetilo i na povećanoj vrijednosti imovine tvrtke za gotovo 22 posto. Gleda li se negativan trend, lani se po padu posebice izdvaja Agrokor-trgovina, tvrtka koja zauzima visoku šestu poziciju na rang listi hrvatskih trgovaca, a koja je s 3,18 milijardi iz 2008. lani za trećinu smanjila prihod ili u apsolutnim brojkama za više od 1,04 milijardi kuna. Riječ je o tvrtki koja se prvenstveno bavi otkupom i trgovinom žitarica.

Drastičan pad bilježe i trgovci u čijoj ponudi je značajan udjel materijala, tehnike i ostalih potrepština za sektor građevinarstva. Tako je primjerice u slučaju Merkura-Hrvatska, čiji su prihodi lani više nego prepolovljeni – pali su s 1,07 milijardi na 524 milijuna kuna, ili pak najstarije trgovačke kuće u Splitu i Dalmaciji u prometovanju tehničkim robama Brodomerkuru, čiji je prihod pao za 32 posto, odnosno za više od 593 milijuna kuna. Ipak, lanci poput Bauhausa-Hrvatska bilježe blagi rast, a u situaciji kada je već počeo osjetan pad u trgovini namještajem, te ostalim trajnim dobrima za kućanstvo, Lesnina je napravila ogroman posao povećavši prihode za čak 23 posto, gotovo za 120 milijuna kuna. S druge strane Fliba, tvrtku koja drži trgovine Mercatone-Emmezeta, lani je ipak pogodio pad kupovne moći. Prihodi su im pali sa 540,3 milijuna na 482 milijuna kuna, za čak 10,62 posto. Pad bilježi i trogovina tekstilom, primjerice Tekstilpromet je za 39,5 posto i više od 295 milijuna kuna ostao tanjih prihoda nego prethodne godine.

Tisak i iNovine obje uspješne
Lani je osim Tiska i drugi veliki nacionalni trgovac u tom segmentu, iNovine ostvario rast, , veći od 14 posto, za gotovo 60 milijuna kuna, a krizu čini se ne osijeća ni tržište medikamenata. Medika je, primjerice, lani popravila i poziciju na rang ljestvici popevši se za dva mjesta, s 10. na 8., a i prihodi su joj rasi za više od 126 milijuna kuna. Slijedi je i Phoenix Farmacija, članica jedne od vodećih europskih veledrogerija, s blagim rastom, kao i Medical Intertrade i Oktal Pharma. Zanimljivo je i da Konzumovi prihodi kao vodećega u branši bilježe blagi pad, manji od jedan posto, ali u apsolutnim brojkama za gotovo 95 milijuna kuna. Doduše, bruto dobit bila je veća za gotovo 5 posto i po tom kriteriju Konzum je uspio održati lidersku poziciju. Ipak, gledajući vodećih 50 trgovaca, lani im je dobit smanjena za gotovo 45 posto, u usporedbi s prethodnom godinom, s 1,33 milijarde kuna pala je za gotovo 600 milijuna kuna. Negativan trend na tržištu osjetili su lani i zaposlenici u trgovini. Među vodećih 50 društava broj im se smanjio za gotovo 7 posto, odnosno za više od tri i pol tisuće. Umjesto 51 tisuće prosječan je broj zaposlenih u vodećim trgovačkim tvrtkama lani tako pao na 47,5 tisuća radnika.Najveći pad pri tom bilježe Konzum (678 radnika), no taj ih trgovac najviše i zapošljava, 11.375 u prošloj godini. Padom broja zaposlenih radnika u prošloj godini ističu se još Tisak, Metro Cash&Carry, Getro, križevački KTC, te Plodine.