Klimatizirali smo američku ambasadu i KBC Rebro

Autor: Darko Bičak , 09. lipanj 2009. u 22:00

Klimaoprema drži većinu domaćeg tržišta klimatizacije i ventilacije i ima rast od 30% godišnje

Samoborska tvrtka Klimaoprema već 10-ak godina ostvaruje prosječan rast prihoda od 30 posto godišnje, što je u 2008. godini doseglo iznos od 90 milijuna kuna. Prema riječima direktora tvrtke Branka Duvnjaka, Klimaoprema ne osjeća znatnije posljedice globalne krize, a eventualne rizike disperzira prisustvom na velikom broju tržišta. “Sama kriza se ne osjeća što se tiče proizvodnje. No iz opreza smo za sada prestali zapošljavati nove radnike iako nam trebaju. Do sada smo godišnje redovito povećavali broj zaposlenih za 10-ak, a sada ćemo malo pričekati. Kriza je vidljiva jedino kroz stanovitu dozu nelikvidnosti i straha od nje”, kaže Duvnjak.

Raspad tržišta
Tvrtka Klimaoprema svoje korijene ima u 1975. godini kada je u Samoboru nastala mala tvrtka za proizvodnju dijelova klime i ventilacije koja je do kraja osamdesetih postala globalan igrač na tržištu tadašnje Jugoslavije. No raspadom države i jedinstvenog tržišta počeli su problemi i za samoborsku tvrtku. Do 1999. godine tvrtka je životarila sa 50-ak formalno zaposelnih i na rubu stečaja. “Grupa ljudi je prepoznala vrijednost tvornice te je 1999. ušla u njezino vlasništvo. Riječ je uglavnom o vlasnicima srodnih tvrtki, neki od njih su i bivši zaposlenici Klimaopreme, koji su shvatili da Klimaoprema svojim poslovanjem može pomoći njihovom biznisu, a i postati važan gospodarski subjekt”, objašnjava direktor Branko Duvnjak. Nakon nekoliko godina tranzicije i prilagodbe Klimaoprema 2002. započinje streloviti rast. Sljedeće godine gradi se nova tvornica, a prihod s 10 milijuna kuna u 2001. raste na 20,4 milijuna u 2003. godini. U novu tvornicu, koja je završena 2005., uloženo je 2,5 milijuna eura, a u dodatnu halu sljedećih milijun eura tijekom 2007. godine. U planu je gradnja još jedne hale u vrijednosti milijun eura, no čeka se razvoj situacije s globalnom krizom. U nove tehnologije i opremu uloženo je oko dva milijuna eura, a plan je da se i dalje u to ulaže 400.000 eura godišnje. Duvnjak pojašnjava da je tajna uspjeha Klimaopreme što se usmjerila na svoj osnovni biznis – proizvodnju. “Odmah smo shvatili da ne možemo svaštariti te smo koncentrirali svu energiju na stvaranje što boljeg proizvoda. Bilo je mnogo tvrtki poput nas, no mislim da ih je većinu uništilo svaštarenje, a na putu čega je bila i Klimaoprema prije dolaska novih vlasnika”, tvrdi Duvnjak. Sadašnji direktor je samo menadžer te nema vlasničkih udjela, kao i gotovo čitav menadžment što im, kažu, omogućuje objektivno sagledavanje problema i pronalaženje najboljih rješenja. Djelatnost Klimaopreme je podijeljena na dva segmenta: klimatizaciju i ventilaciju te program tehnike čistih prostora. I dok asortiman klimatizacije i ventilacije obuhvaća niz, uglavnom jeftinih dijelova za klimatizaciju velikih javnih i gospodarskih prostora, tehnika čistih prostora su inženjersko djelo Klimaopreme s većom dodanom vrijednošću.

Širenje u inozemstvu
Prema procjenama menadžmenta Klimaopreme, tvrtka drži 50 posto domaćeg tržišta opreme za ventilaciju i klimatizaciju. Same klimatizacijske uređaje u Samoboru ne proizvode, no u ponudi su im vlastiti projekti zračnih zavjesa i sličnih uređaja. Klimaoprema je do sada proizvela i ugradila 90-ak operacijskih dvorana najvišega svjetskog standarda u Hrvatskoj i zemljama regije, od toga 36 dvorana u KBC Rebro u Zagrebu, šest dvorana u Splitskoj bolnici, 8 dvorana u Moskvi kao i u mnogim drugima. Operacijske dvorane i čisti prostori najvišeg su svjetskog standarda razvijeni i usavršeni u Klimaopremi kao što se i kompletna proizvodnja dijelova radi u našim pogonima”, kaže prvi čovjek Klimaopreme Branko Duvnjak. Iako za sada u izvozu ostvaruje samo oko 20 posto ukupnoga prihoda, plan je da do 2012. godine taj udjel dosegne 50 posto. Za sada je tvrtka najviše prisutna u Rusiji i u zemljama regije uz znatno širenje na zapadna tržišta. Strategija osvajanja stranih tržišta u samoborskoj tvrtki temelji se na sudjelovanju na svim važnijim specijaliziranim sajmovima u Europi, prije svega u Njemačkoj, Italiji, zemljama regije i Rusiji. Za tri do četiri godine planiran je agresivan proboj na strana tržišta radi izvoza u 30-ak zemalja i udjela u ukupnom prihodu od 50 posto, što bi sa sadašnjih dva milijuna eura izvoza trebalo do 2013. porasti na oko 10 milijuna eura. Za sada su osnovane tvrtke u Sarajevu, Beogradu i Moskvi koje bi trebale pripomoći jačoj prisutnosti na inozemnom tržištu. Kako pojašnjava Duvnjak, Klimaopremi strana tržišta jesu zanimljiva zbog većeg obujma prodaje, ali i zbog disperzije rizika.

Od KBC-a do Sava centra
U svojoj referentnoj listi Klimaoprema ima niz reprezentativnih javnih i privatnih objekata, ponajviše u ovoj regiji. Tvrtka je velik doprinos dala u infrastrukturi za prošlo Svjetsko prvenstvo u rukometu za koje je proizvela sustave ventilacije u dvoranama u Zagrebu, Splitu, Poreču i Zadru. S kraja osamdesetih njihove referencije su zgrada HRT-a ili Sava centar u Beogradu, koji im danas služi kao ključ za otvaranje pregovora s tamošnjim investitorima. Klimaoprema je participirala i u gotovo svim novijim velikim projektima u Hrvatskoj. Tu prije svega treba istaknuti KBC Rebro za koje je napravljena klimatizacija i ventilacija, ali što je još važnije – i isporučene operacijske sale. U Zagrebu zgrada EPH, američka ambasada, Pliva – istraživački centar, VIP centar, Hoto toranj i sjedište PBZ-a samo su neke od njihovih referencija.




Komentirajte prvi

New Report

Close