Kamatne stope neće odmah pasti kada Hrvatska uđe u EU

Autor: Ana Blašković , 17. siječanj 2012. u 09:40

Domaće bankovno tržište danas se može smatrati zrelim pa će ubuduće fokus banaka biti na kvaliteti i širini proizvoda

Za razliku od realne ekonomije financijski sektor ulaskom u Europsku uniju neće doživjeti dramatičan preokret. Financijske usluge, naime, jedan su od dijelova gospodarstva koji je najviše prilagođen europskim poslovnim standardima i zakonskoj regulativi. Upravo stoga što su najvažnije poluge financijskog sustava – banke – u vlasništvu europskih bankovnih grupacija, vlasnici već godinama preslikavaju modele poslovanja, procedure i metode procjene rizika. “I prije ulaska u EU banke u Hrvatskoj zapravo su već u EU”, ilustrira glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić.

Jesu li domaće banke spremne za konkurenciju iz EU? Za razliku od konkurencije u Europi one nemaju problem manjka kapitala, štoviše prosječna kapitaliziranost gotovo je trostruko veća pa ne treba očekivati veća ulaganja u sektor. Prosječna akedvatnost kapitala domaćih banaka krajem rujna 2011. bila je čak 19,27 posto. Veće banke nemaju razloga biti nervozne, no manje banke, pa i one srednje veličine, i dalje su troškovno manje konkurentne te se očekuje jači val konsolidacije. “Danas i nema puno kupaca u Europi jer su banke orijentirane na nove regulatorne i vlastite kapitalne zahtjeve te restrukturiranje bilanci pa ‘navalu’ nove konkurencije kratkoročno ne treba očekivati”, kaže Stojić. Izostanak jakoga kupca primorat će manje banke da udruže snage u okrupnjivanju, što se već počelo događati, pa se već mjesecima pregovara. Istodobno, kažu naši sugovornici, može se očekivati ulazak novih neeuropskih igrača na tržište. Prije se od ulaska u EU najviše očekivala jača prekogranična konkurencija, no danas su očekivanja ublažena, a najveće i najkvalitetnije kompanije već imaju pristup takvom financiranju. “Korporativno prekogranično financiranje neće bitno ojačati ulaskom u EU zbog pooštrene regulacije, reduciranih srednjoročnih izgleda za hrvatsko gospodarstvo i daljnjeg razduživanja”, smatra Stojić. Nakon faze intenzivnog rasta domaće bankovno tržište danas se može smatrati zrelim pa će ubuduće fokus banaka biti na kvaliteti i širini proizvoda kao i na upravljanju rizicima i štednjom.

Upravo će o potpori inozemnih vlasnika ovisiti brzina i širina novih proizvoda. Zbog neizvjesnosti na međunarodnim financijskim tržištima domaće će se banke okrenuti financiranju iz vlastitih sredstava i štednje. Zbog globalne nervoze malo je vjerojatno da će ulaskom u EU znatno pasti kamatne marže. “Još imamo visok rizik zemlje, smanjili su se strani izvori financiranja pa kamatne stope u Hrvatskoj i zemljama EU neće se vidljivije približiti. Ipak, slaba potražnja za kreditima bit će poticaj bankama da snižavaju kamatnu maržu, no krajnji efekt ovisit će o regulatornom trošku koji je u nas relativno viši nego u EU”, drži glavni ekonomist SG – Splitske banke Zdeslav Šantić.Bilo kakve prognoze o budućnosti nemoguće je davati, kažu naši sugovornici, no u dogledno vrijeme konvergencija je neizbježna. “U tri do pet godina nakon punopravnog članstva očekujem rast rejtinga, pad rizika zemlje, pad aktivnih kamatnih stopa i lakši pristup kapitalu na međunarodnim tržištima kao i veću šarolikost financijskih aranžmana zbog čega će se domaće financijsko tržište produbiti”, smatra Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

I prije ulaska u EU naše su banke već zapravo u Uniji
Hrvoje Stojić Hypo banka

Unutar pet godina očekujem lakši pristup kapitalu
Luka Brkić, FPZ

Slaba potražnja za kreditima možda smanji kamate
Zdeslav Šantić, SG – Splitska banka

Komentari (3)
Pogledajte sve

Slaba potražnja za kreditima sigurno će smanjiti kamate na štednju…. – to je želio izjaviti Narcis Šantić ali se krivo izrazio

ha ha ha … neće odmah pasti nego malo kasnije, je li?
nemoš vjerovat koja debilana

Naravno da neće pasti jer se nema što uloviti na tržištu bez novca.

New Report

Close