Još nema cjelovite zelene gradnje

Autor: Ivan Pandžić , 26. listopad 2010. u 22:00

Projekti u Hrvatskoj su prilično kvalitetni, ali je potreban prijenos znanja i bolja suradnja u njihovu razvijanju

Prvo istraživanje o elementima zelene gradnje u regiji proveo je međunarodni konzultant Colliers u suradnji sa sveučilištem Berkeley u sklopu svog programa Regionalna inicijativa za održivost i okoliš. Istraživanje je završilo izborom 64 uglavnom uredske zgrade iz Hrvatske, Albanije, Bugarske, Grčke, Crne Gore i Srbije koje imaju elemente zelene gradnje.

Povezivanje u praksi
U Hrvatskoj još ne postoji zgrada koja bi mogla dobiti međunarodni certifikat zelene gradnje, ali zato su mnogi investitori koristili određene elemente. “Iako se možda tako ne čini na prvi pogled, naša gradnja je prilično kvalitetna i istraživači s američkog Berkeleya bili su začuđeni tom činjenicom. Istraživanjem smo željeli razbiti predrasudu da je ulaganje u zelenu gradnju skupo jer neki elementi se već koriste. Više je riječ o potrebi povezivanja i implementiranja već postojećih dobrih praksi”, kaže Vedrana Likan, direktorica Colliersa i ujedno potpredsjednica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. Istraživanje je željelo dati smjer za nove zgrade jer investitori sve više pozornosti polažu na energetsku učinkovitost, smanjenje troškova upravljanja i održavanja zgrada. Također se želi dati smjer kako unaprijediti postojeće zgrade.

Četiri stupa gradnje
Zelena gradnja temelji se na četiri stupa: ekonomskoj, ekološkoj, socijalnoj i kulturnoj održivosti. Za razliku od “obične” energetske učinkovitosti u kojoj se zgrade promatraju samo kroz potrošnju, zelena gradnja uključuje i odnos prema udobnosti korisnika zgrade, primjerice gradnju parkirališta za bicikle, prostorija za odmor, uklapanje zgrade u okoliš i slično. Donosimo primjere sedam zagrebačkih zgrada koje su završile na Colliersovu popisu zbog određenih elemenata zelene gradnje. Kada bi se svi elementi kombinirali i uz dodatke nekih nespomenutih, dobila bi se “zelena zgrada” koja bi prošla međunarodno certificiranje.

Sjedište Coca-Cole

Iako je zgrada građena 2000. godine, ima iznadprosječnu termičku izolaciju koja nije bila uobičajena na komercijalnim zgradama prije 10 godina. Riječ je od 30 centimetara debelim betonskim blokovima i 10 centimetara kamene vune, a zatim ide keramička oplata. Ono što je iznimno kod Coca-Cole je osviještenost prema recikliranju, pa sve prostorije imaju kante za odvojeno prikupljanje otpada, poput plastike ili stakla. Prazni spremnici za tintu iz printera također se odvojeno prikupljaju. Posebnost je i što je krov iskorišten za terasu na kojoj se zaposlenici mogu odmarati i družiti.

Hypo – Škorpikova

Uredska šesterokatnica dobar je primjer kontroliranja i programiranja grijanja i hlađenja zgrade. Svaka prostorija ima barem jedan radijator, opremljen termostatom. Unatoč centralnom sustavu grijanja i hlađenja svaki korisnik ima u svom prostoru uređaj za programiranje hlađenja i grijanja. Osim uštede energije tako se postiže i veća udobnost zakupnika. Zgrada se grije na plin.

Centar 2000

Zgrada koja je stambena i poslovna ima dobar primjer učinkovitoga korištenja vode i zaštite od sunca. Dobra zaštita od sunca na vanjskim i unutarnjim stranama može smanjiti potrošnju energije za hlađenje između pet i 15 posto godišnje. U učinkovitosti korištenja vode dobro je što toaleti imaju mali i veliki spremnik za ispiranje. Slavine u toaletima propuštaju 3,1 litru u minuti, dok one u kuhinjama imaju propusnost od 6,5 litara u minuti.

Castellum centar

HOTO-va obnova stare zgrade i nadogradnja u Ulici Andrije Hebranga našla se na popisu zbog toplinske izolacije i rasvjete. Navodi se da je 40 posto zidova koji su sačuvani od stare zgrade debeli i do 60 centimetara, što pruža izvrsnu toplinsku izolaciju. I novi dio zgrade od ukupno pet tisuća četvornih metara su debeli 40 centimetara, a uključuju 10 centimetara izolacije. Rasvjeta je fluorescentna.

IMAG

Izdvojena kao jedan od najboljih cjelovitih rješenja od svih ispitanih zgrada u regiji iako vanjski izgled možda to i ne sugerira. Zidovi su rađeni od gipsa, zatim 20 centimetara debelom šupljom ciglom i na kraju ide 10 centimetara izolacije od stiropora. Neuobičajeno za komercijalnu zgradu, zgrada ima metar visok tavan čiji zrak sprečava pretjerano grijanje ljeti i hlađenje zimi. Omjer prozora na zidovima je ispod 50 posto, što opet pridonosi termičkoj izolaciji. Zgrada ima vlastiti kotao na prirodni plin, što je jeftiniji i čišći energent od ostalih. Prozori na zapadu imaju žaluzine za sprečavanje blještanja ljeti. Svjetla su fluorescentna i učinkovita.

Grand centar

Zbog oblika i proširenja zgrade do 15 metara te 30 posto prozora koji se mogu otvoriti zgrada je primjer dobro odrađene mogućnosti prirodne ventilacije, termičke izolacije i osiguranja dnevnog svjetla. Time je ugodna za zakupce. Zgrada je eliptična i uska. Plohe stakla su debele po šest milimetara, prostor za specijalni plin između njih čak 14 milimetara. Prozori su obloženi specijalnim slojem koji sprečava gubljenje topline.

Hypo – DHL

Uredska peterokatnica primjer je dobre orijentacije, sustava grijanja i učinkovitoga korištenja vode. Zgrada je orijentirana idealno, istok-zapd, dok je glavna fasada okrenuta jugu, što omogućava najvišu razinu prirodnog svjetla. Ulaz je okrenut istoku pa se smanjuju troškovi hlađenja. Vanjski zidovi su od šuplje cigle debele 30 centimetara, a zatim ide 10 centimetara izolacije kamenom vunom, što je dobra termička izolacija. Za grijanje se koristi toplana, što je također rijetkost, ali su troškovi niži. Smanjenje potrošnje vode je omogućeno toaletima sa dva spremnika za ispiranje te slavinama koje imaju propusnost od 6,3 litare u minuti.

Komentirajte prvi

New Report

Close