Hrvatske farmaceutske kompanije već godinama dijele sudbinu zdravstvenog sustava, a taj se trend nastavlja i danas odnosno loša financijska situacija u sustavu neminovno se preljeva na sve subjekte pa tako i na proizvođače lijekova. Godišnje se u Hrvatskoj na lijekove troši oko 5 milijardi kuna od čega oko 90 posto otpada na lijekove na recept dok su ostalo lijekovi u slobodnoj prodaji (OTC). U Udruzi proizvođača lijekova koja djeluje pri HUP-u, a koja okuplja osam najvećih domaćih tvrtki, ističu da domaća industrija danas ima puno manji tržišni udio nego što bi trebala odnosno da na domaće lijekove na recept otpada svega 26 posto. Kompanije koje djeluju pri HUP-u u Hrvatskoj zapošljavaju 4000 ljudi. U 2011. godini uplatili su 139,5 milijuna kuna poreza, 231 milijun doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a planirane investicije u sljedećih godinu i pol dana iznose 3,5 milijardi kuna. Poslovanje farmaceutskih kompanija obilježeno je i višegodišnjim trendom da u Hrvatskoj raste volumna potrošnja lijekova dok financijska pada. Uz to, domaće kompanije mahom su generičke pa su i cijene njihovih lijekova znatno niže. Generičari upozoravaju i da svaka nova generika koja dolazi na tržište automatski ima deset posto nižu cijenu o trentuno najjeftinijeg lijeka na listi pa se događa da se na tržištu povećava broj istih lijekova, ali s manjom cijenom.

Rast izvoza
S obzirom na situaciju na domaćem tržištu, većina hrvatskih kompanija orijentirala se na izvoz gdje ostvaruju dobre rezultate kompenzirajući manjak ostvaren na domaćem tržištu. U 2011. godini prema podacima Fine za 30 domaćih kompanija, najveći izvoznik sa 1,87 milijardi kuna bila je Pliva, slijedi riječki JGL sa 353,2 milijuna kuna te Belupo sa 191,5 milijuna kuna. I dok su JGL i Belupo rasli u izvozu za 27,16 posto odnosno 17,65 posto, Pliva je zabilježila pad u odnosu na 2010. godinu za 1,79 posto. Najveći rast izvoza od 462 posto zabilježila je tvrtka Hospira Zagreb čiji je izvoz sa 13,9 milijuna u 2010. porastao na 78,5 milijuna u 2011. godini. Poznavatelji prilika ističu da je najbolja financijska situacija u zdravstvu, pa onda posljedično i u svim segmentima sustava, bila 2009. nakon koje su stvari krenule nizbrdo. Na domaćem tržištu trenutno je stagnacija, ali nema naznaka da bi se stvari mogle pokrenuti već dapače očekuje se daljnji pad. Tvrtke su mogle relativno stabilno poslovati unatoč rokovima plaćanja od 200 dana, ali novim manevarskim zahvatima od strane Ministarstva zdravlja rokovi plaćanja prema ljekarnama skočili su na 240 dana što potencijalno predstavlja problem i veledrogerijama i proizvođačima. Dodatnu je zabrinutost izazvao i potez HZZO-a i Ministarstva koji su dvije sanacije bolničkih dugova proveli ubrzanim povlačenjem novca iz državne riznice. Pribroji li se tome i 800 milijuna kuna koliko bi iznosile kamate koje veledrogerije i proizvođači nikada nisu naplatili državnim ustanovama, jasno je da proizvođači i distributeri lijekova itekako financijski potpomažu zdravstveni sustav. Iako svi pozdravljaju uvođenje novih rokovi plaćanja koji će u zdravstvu biti 60 dana, mnogi strahuju kako će naplatiti stare dugove. Prema prihodima u 2011. godini među prvih pet su Pliva s prihodom od 2,76 milijardi kuna što je za 1,25 posto manje nego u godini prije. zatim Belupo sa 646,2 milijuna kuna i rastom od 10,55 posto u odnosu na 2010., JGL sa prihodom od 517.5 milijuna kuna i rastom od 14,77 posto, Genera sa prihodima od 145,5 i rastom od 312,5 posto te Farmal s prihodom od 110 milijuna kuna i rastom od 11,25 posto.

Tržišni udjeli
Plivin tržišni udjel je 12 posto. Gotovo 80 posto proizvodnje je namijenjeno izvozu, a slično će biti i s proizvodnjom u dva nova pogona koja Pliva gradi u Zagrebu i Savskom Marofu vrijednim 120 milijuna dolara. Belupo je drugi domaći najveći proizvođač s trižštem od 8,5 posto, a dobre rezultate zahvaljuju rastu na domaćem i inozemnom tržištu, ali i racionalnom poslovanju. JGL drži 2,6 posto tržišta, ali posljednjih godina bilježi zavidan rast prihoda koji su se na godišnjoj razini kretali i do 25 posto. JGL se profilirao u vrlo uspješnu kompaniju – početkom godine izgradili su novi pogon u Rijeci, nastavljaju uspješnu suradnju s velikim stranim farma kompanijama za koje proizvode, kreću u osvajanje američkog tržišta, a 2014. planiraju i izlazak na burzu. Genera je, uz Imunološki zavod, jedina domaća farma kompanija čijim se dionicama trguje na burzi. Nedavno je potpisala ugovor s tvrtkom Pfizer o licenciranju, nabavi i distribuciji za četiri lijeka namijenjenih hrvatskom tržištu. Ovi Pfizerovi lijekovi godišnje su na domaćem tržištu ostvarivali prodaju od 8 milijuna kuna. Tvrtka Farmal drži 2,1 posto udjela na domaćem tržištu, a velika su im očekivanja od izvoza u susjedne zemlje.

Veledrogerije i ljekarne

Problemi zbog bolničkih dugova
Poslovanje hrvatskih veledrogerija u protekloj je godini bilo ispod očekivanje, a neke među njima ostvarile su i negativan poslovni rezultat. Loši uvjeti poslovanja koji su, prije svega posljedica dugih rokova plaćanja, doveli su do usijane atmosfere na relaciji Ministarstvo zdravlja – HZZO – bolnice – veledrogerije, zbog čega je bolnicama prijetila nestašica lijekova. Naime, bolnice su veledrogerijama plaćale i u rokovima koji su premašivali tisuću dana zbog čega se u 20-ak bolnica isporuka lijekova obavljala po principu dva za jedan (veledrogerije su po plaćenim fakturama isporučivale samo 50 posto naručenih lijekova). Situacija se donekle normalizirala nakon što je Ministarstvo zdravlja u dva navrata dobavljačima lijekova isplatilo gotovo 500 milijuna kuna kako bi se pokrili dugovi stariji od 365 dana. Međutim, trend stvaranja dugova u bolnicama se nastavio. Tako bolnice i nakon provedene sanacije na dan 30. lipnja 2012. iskazuju dospjele obveze starije od 365 dana u iznosu od 216 milijuna kuna, od čega na lijekove i potrošni medicinski materijal otpada 111 milijuna kuna odnosno 51,38 posto. Prema dostupnim podacima, samo grupacija ljekarni ne iskazuje dospjele obveze starije od 365 dana.