Ujutro za dobar dan, uvečer za dobar san – Kraš express, slogan je koji je osamdesetih preplavio televizijske ekrane u bivšoj Jugoslaviji. Bila je riječ o prvome masovnom brendu čokoladnih napitaka na ovim prostorima. Napitak je bio namijenjen prije svega djeci, o čemu govori i marketinška kampanja koja je uglavnom bila vezana uz poznate likove tadašnjih dugometražnih domaćih crtanih filmova. S vremenom su čokoladni napici preplavili domaće tržište, a iako je Kraš express i dalje snažan brend, nije se ozbiljnije uspio nametnuti HoReCa kanalu koji sve više konzumira takve proizvode. Otvaranjem hrvatskog tržišta glavna konkurencija Kraš expressu postao je globalni Nestleov brend Nesquik. Procjenjuje se da je hrvatsko tržište čokoladnih napitaka teško godišnje oko 935 tona. U Nestleu Adriatic procjenjuju da oni sa svojim Nesquikom drže 44 posto domaćeg tržišta.

Faza stagnacije
Hrvatsko tržište smatra se relativno razvijenim kada se promatra konzumacija kakaa po glavi stanovnika koja iznosi 117 grama po stanovniku godišnje. Nestlé Adriatic ima raširen asortiman čokoladnih napitaka u oba kanala prodaje, maloprodaje i HoReCa, a pakiranja su prilagođena svim ostalim kategorijama. “U maloprodaji smo vodeći na tržištu s našom svjetski poznatom markom Nesquik – kakao napitak namijenjen djeci u rastu, no jednako popularan i među odraslima. Doživljavaju ga kao moderan, trendi i dobro prepoznatljiv brend. Napitak je obogaćen vitaminima i mineralima i preporučuje se uz prvi obrok u danu”, kazala je Olivera Međugorac, voditeljica Korporativnih komunikacija Nestle Adriatica. U ovoj multinacionaloj kompaniji navode da su u HoReCa kanalu zastupljeni s tri kategorije čokoladnih napitaka. “Kategoriju kakao napitaka pokriva Nesquik s pojedinačnim pakiranjima od 15 grama. Kao jedinstven proizvod na našem tržištu, a isključivo u HoReCa kanalu, nudimo Nestlé Aero – čokoladni mjehurićasti napitak. U ”premium“ kategoriji nudimo talijansku marku vruće čokolade Nestlé Perugina koja dolazi u dva okusa: Perugina Nero i Perugina Classica. Napitak se priprema preko aparata Perugina i može se pronaći samo u kafićima”, pojašnjava Međugorac.

Počelo s Astecima
U Nestleu navode da je zbog ekonomske situacije hrvatsko tržište trenutno u fazi stagnacije, no da ima potencijala za rast, kako u učestalosti konzumacije, tako i u samom povećanju udjela na tržištu. Za razliku od Europljana i Amerikanaca koji više vole čokoladu u pločici od tekuće, u svojoj postojbini, Južnoj i Srednjoj Americi, čokolada se i dalje najčešće pije. Statistike navode da se 80 posto ukupne čokolade u Meksiku popije, a svega 20 posto pojede. Čokoladni napitak jednostavan je za pripremu. Dovoljno je samo ugrijati mlijeko i pomiješati ga s čokoladom u prahu ili čokoladnim pudingom. Kako bi se dobilo na punoći okusa i mirisa, dodaju se arome lješnjaka, amareta, naranče, cimeta, a sve je popularniji i napitak s rumom ili Baileysom. Djeca osobito vole kada se na topli napitak doda tučeni šlag posipan čokoladnim mrvicama.

Prva čokolada
Napitak od zrna biljke kakaovac, od koje se proizvodi čokolada, odavno je poznat ljudima. Još prije 3000 godina pili su ga Indijanci, prastari narodi Maje i Asteci, koji su tada živjeli na području Srednje Amerike. Pripremali su ga od praha prženih i mljevenih zrna kakaovca, pomiješanog s malo kukuruznog brašna i začina, čilija, papra, cimeta ili klinčića koje su razmutili u zagrijanoj vodi. Svoj su napitak nazivali “xocoatl”, što bi u prijevodu značilo “gorka aromatična voda”, jer prvi čokoladni napitak nije bio sladak, nego, kao što i naziv govori, gorak. U to su doba zrna kakaovca bila vrlo cijenjena pa su osim za spremanje napitka dostupnog samo vladarima i bogatašima služila i kao novac. Tako se, primjerice, za 200 zrna kakaovca mogao kupiti puran, a za tri zrna klip kukuruza. Nakon što je veliki moreplovac i istraživač Kristofor Kolumbo 1492. godine otkrio Ameriku, s mnogim drugim namirnicama koje su početkom 16. stoljeća stigle u Europu, u Španjolsku je stigao i kakaovac, a s njime i napitak xocoatl.Sladokuscima Španjolcima indijanski je xocoatl bio previše gorak pa su ga počeli zaslađivati šećerom i medom. Izvorno gorak, a danas ukusno zaslađen i začinjen čokoladni napitak ubrzo je postao omiljen ne samo u Španjolskoj nego i u Italiji i Francuskoj, a potom i u cijeloj Europi. Naravno, čokolada se najprije pila samo na kraljevskim dvorovima i u domovima plemstva i bogataša, a tek je poslije pojavom industrijskog načina proizvodnje postala dostupna svima. Zanimljivo je da je od svoje pojave u Europi čokolada više od tristo godina postojala samo kao napitak. Iako se u nešto krućem obliku dodavala tortama i kolačima, prva prava, tvrda pločica čokolade nastala je tek polovicom 19. stoljeća u tvornici čokolade u engleskom gradu Bristolu. Desetak godina poslije crnoj je čokoladi dodano mlijeko pa je tako rođena i prva mliječna čokolada. Razvojem tehnologije proizvodnje pločice čokolade postaju sve savršenije i ukusnije.

Širenje Europom
Za razliku od današnjega čokoladnog napitka koji je gladak, bogat i kremast, asteški napitak u 4. stoljeću bio je gorak, masan i hladan. Indijanci su napitak priređivali od kakaa, kukuruznog brašna te čilija s dodatkom malo sjemenki anisa. Kukuruzno brašno istiskivalo je kakao maslac na površinu, a ujedno je davalo gustoću.Kako bi dobili pjenušavi napitak, Asteci su napitak prelijevali iz jedne posude u drugu s velike visine. Poslije su izmislili drveni štap s posebno oblikovanim krajem, poput kriški naranče, koji je služio za dobivanje pjenastog napitka brzim okretanjem. Španjolci su ga nazvali molinillo, a može se i danas, gotovo u nepromijenjenu obliku, kupiti u latinskoameričkim trgovinama kao suvenir. Čokoladu su od Asteka preuzeli Španjolci. Španjolski povjesničar opisao je meni čokoladnih pića koji su imali zajedničke sastojke, ali i dodatke. Kasnije su je preuzeli Nizozemci, Talijani, Francuzi pa se dalje širila Europom.

Čokolada i inkvizicija

Nedavno je objavljena knjiga “Čokolada i grešno ponašanje” koja je nastala na temelju istraživanja arhiva španjolske inkvizicije koja je djelovala na području Srednje i Južne Amerike. Tragajući za hereticima, inkvizitori su primijetili da tamošnje stanovništvo čokoladu koristi na “nekršćanski način”, tj. za spravljanje raznoraznih, vrlo odurnih “čarobnih” napitaka. Također su inkvizitori čokoladi pripisivali nadnaravna svojstva smatrajući je “grešnicom” koja “zavodi” čak i svećenike. Ta praznovjernost išla je toliko daleko da se njome pokušala zadobiti pomoć kršćanskih svetaca. Tako je žena, čije ime inkvizitori nisu zabilježili, vjerovala da se može dodvoriti svetom Anti Padovanskom ako mu servira šalicu čokolade te ako mu žrtvuje divovskoga guštera iguanu.

Čokoladni napici na tržištu

Kraš express i Nesquik
vitaminski napici koji dolaze kao mješavina čokolade u prahu
dodaju se u toplo mlijeko i posebno se preporučuju djeci
u manjoj mjeri koriste se u HoReCa kanalu u jediničnim pakovanjima

Vruća čokolada
kolokvijalni naziv za gotovo sve tople napitke s bazom čokolade
uobičajeno se sastoji od čokolade ili kakao praha, toplog mlijeka ili vode te šećera
iako se dosad mislilo da se vruća čokolada konzumira samo zbog užitka, nova istraživanja pokazuju i njezina ljekovita svojstva zbog antioksidansa koji se nalaze u kakau. Do 19. stoljeća se vruća čokolada koristila za liječenje želučanih tekoba
u raznim dijelovima svijeta vruća čokolada različito se konzumira, pa se tako u Italiji najčešće pojavljuje kao vrlo gusta vruća čokolada zvana cioccolata densa, dok je u SAD-u uobičajena razrijeđena i sličnija našem Kraš expressu