Tvrtke iz Hrvatske, Slovenije, Hrvatske i Srbije sudjelovat će u zajedničkom poslu na remontu kuvajtskih tenkova, koje je ta zemlja kupila u vrijeme postojanja SFRJ, a u čijoj je proizvodnji bilo angažirano 240 tvornica diljem biše zajedničke države. Dijelovi proizvedeni u brojnim poduzećima sastavljani su u tvornici Đuro Đaković u Slavonskom Brodu.

Skepsa u Đakoviću
Međutim, Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Đure Đakovića, još ne vjeruje da najavljeni sporazum između Srbije i Kuvajta znači i da će naš susjed dobiti posao modernizacije kuvajtskih tenkova. “Mi smo dali ponudu i od naših potencijalnih kupaca nismo još dobili nikakvu obavijest, a dok ona ne stigne, mislim da je sve moguće”, rekao je Stipetić za Poslovni dnevnik, dodajući da im Srbija nije nudila sudjelovanje u mogućem poslu. Srpski ministar obrane Dragan Šutanovac najavio je da će se sporazum o modernizaciji tenkova dogovoriti za posjeta predsjednika Repbulike Srbije Borisa Tadića Kuvajtu. Remont će se obaviti na 149 tenkova, a vrijednost posla je 400 milijuna dolara. Izvoz tenkova je devedesetih godina vrijedio gotovo tri milijarde dolara i bio je najveći izvoz bilo koje gospodarske djelatnosti. Potpisivanju sporazuma o modernizaciji kuvajtskih tenkova prethodio je susret Jadranke Kosor, Boruta Pahora i Borisa Tadića kada je dogovoreno zajedničko sudjelovanje poduzeća triju država u tom poslu.

Slijedi građevinarstvo
Dogovoreno je i da suradnju treba proširiti i na druge djelatnosti, prije svega građevinsku. Zajednički nastup omogućava lakše dobivanje bankarskog jamstva, što je dosad predstavljao glavnu zapreku u dobivanju vrijednih poslova. Šutanovac tvrdi da će glavni posao modernizacije tenka M 84 biti povjeren Tehničko-remontnom zavodu u Kragujevcu, te tvornicama Prvoj petoletki, 21. maju, 14. oktobru, “Zastavi”, dok bi se kompletiranje trebalo obaviti u Đuri Đakoviću. U remontu će sudjelovati još neka zasad neimenovana poduzeća iz Slovenije, a najvjerojatnije i iz drugih bivših republika SFRJ, te tvrtke iz Francuske i Rusije.Do obnove tenkova došlo je na inicijativu kuvajtske strane, odnosno vojnih vlasti te zemlje, koje su zadovoljne kvalitetom i borbenim sposobnostima tenka M 84, koji se pokazao najboljim u ratnoj operaciji “Pustinska oluja”.

Vojna industrija

Najveći izvozni sektor
Izvoz tenkova bio je devedesetih godina prošloga stoljeća najvredniji posao vojne industrije, vrijedan gotovo tri milijarde dolara.

Brojne prednosti
Osim odličnih manevarskih odlika tenk proizveden u SFRJ imao je prednost pred drugima i u tome što su njima mogli upravljati vozači bez obzira na stas.

Državna tajna
Proizvodnja tenka bila je najveća državna tajna, a financijsko dogovaranje predstavnika svih bivših republika i pokrajina u zajedničkom parlamentu odvijao se pod šifrom “kapela”.