Iz Hrvatske zabrinjavajuće raste izvoz najboljih hrastovih trupaca u Kinu o čemu nitko od mjerodavnih javno ne želi govoriti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prošloj godini je primjerice izvezeno 14.710 kubika trupaca za furnir hrasta lužnjaka u više zemalja. Prvi put lani je u Kinu izvezeno hrastovih pilanskih trupaca vrijednih tek 48.843 USD. Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine već je izvezeno ukupno 11.310 kubika samo trupaca za furnir hrasta lužnjaka. Čak 4000 kubika, vrijednih 2,25 milijuna dolara, otišlo je u Kinu. U Italiju je otpremljeno 3100 kubika za 1,7 milijun dolara, a u Sloveniju za 1,2 milijuna.
Četiri izvoznika
Dalibor Hatić, predsjednik Udruge poslodavaca u šumarstvu HUP-a, ne zna tko izvozi trupce ali zna da je potražnja na svjetskim tržištima povećana, kao i cijene. U Hrvatskim šumama odgovaraju da im “nije poznato koje tvrtke izvoze kvalitetne trupce u Kinu, ali imaju stav da u Hrvatskoj treba poticati stvaranje dodatne vrijednosti u proizvodnji proizvoda od drva.” Tumače nadalje da “HŠ prodaju drvo u inozemstvo isključivo putem međunarodnih javnih nadmetanja i s plaćanjem unaprijed, ali je riječ o maloj količini drva (6 do 7%). Najveći dio prodaje se na domaćim javnim nadmetanjima i putem višegodišnjih ugovora čime žele poduprijeti domaću drvnu industriju.” Hrvatska gospodarska komora nema podataka o trenutačnim izvoznicima u Kinu, ali za prošlu godinu navodi Petro-kamen iz Solina koji se bavi nespecijaliziranom trgovinom na veliko, zatim More iz Kuštana kraj Sv. Ivana Žabno s devet zaposlenih i prihodom 4,7 milijuna eura te renomiranog Drvodjelca iz Ivanca sa 235 radnika i lanjskim prihodom 16 milijuna eura. Državni zavod za statistiku proslijedio je Poslovnom dnevniku izvoznike pilanskih hrastovih trupaca u Kinu u šest mjeseci ove godine. Uz Drvodjelac i More, postoje još dvije tvrtke. To su Ukrina promet, zagrebačka tvrtka s dvoje zaposlenih u vlasništvu Joze Pranjića te, začudo, Hrvatske šume.
Rade što im odgovara
Kruže priče o trgovcu koji do kraja godine planira izvesti 320 kontejnera ili oko 9600 kubika trupaca u Kinu. Pilanari misle da je izvoz neopravdan i da najveće količine izvoze oni bez proizvodnje i da to rade organizirano sa šumarima. Veliki izvoznici imaju i skladišta na željezničkim postajama i tamo rade što im odgovara pa čak pod deklaracijom za bukvu, kaže sugovornik koji želi biti anoniman, mogu izvesti i druge plemenite vrste. On kaže da bilo dobro izvoznike pitati kako nabavljaju i prodaju trupce i na koje račune dolazi naplata. Ima opravdanja za izvoz bukovih pilanskih trupaca, ali za hrast sigurno nema i sve pilane rado bi ga kupile u većim količinama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Znam da ništa neznam, ovu Sokratovu izjavu čelnici državnih tvrtki toliko su banalizirali da je sada potpuno bljutava. Vrijeđa inteligenciju.
Pa isto rade i kčerinske tvrtke HŠ, napr BIOMASA, koja ne izvozi direktno, nego po nekom samo njima znanom kriteriju, bez javnih razpisa, prodaju onima koji dalje izvoze.
Ništa ne iznenađuje onda što 80% gospodarstva čini država, a preostalih 20% onih kojima ovi po samilosti ili nekom drugom kriteriju to dozvole ili omoguće.
Povijest se ponavlja – tako smo i Mlečanima za sitne pare prodavali velebitske šume i danas imamo goli kamen
Uključite se u raspravu