Hrvatska mala brodogradnja pokriva tek pola domaćih potreba

Autor: Tanja Čorak , 26. lipanj 2008. u 06:30

U RH je registrirano 31 brodogradilište za gradnju brodova male i srednje veličine, te 88 tvrtki za gradnju brodova za sport i razonodu

Mala brodogradnja Hrvatske doživjela je razvojni bum u razdoblju od 2000. do 2003. godine kada počinju nicati brojne novoosnovane tvrtke registrirane za proizvodnju brodica za sport i razonodu.

U registru Udruženja male brodogradnje Hrvatske, osnovanom pri HGK – Županijska komora Rijeka, prijavljeno je 31 malo brodogradilište koje se bavi gradnjom ili popravcima brodova male i srednje veličine i 88 tvrtki registriranih za gradnju brodova za sport i razonodu. Prema podacima Udruženja male brodogradnje, u Hrvatskoj se ukupno malom brodogradnjom bavi više od 120 pravnih subjekata. Rast proizvodnje iniciran je rastom tržišne potražnje koja je 2000. godine zahvatila uz inozemno i domaće tržište na kojem je došlo do oporavka standarda građana u to vrijeme. I dok se iz tradicijskoga konteksta mala brodogradnja transformirala u mladu, sve propulzivniju proizvodnu nišu hrvatskoga gospodarstva, taj razvoj ne prati stimulirajuće okružje, a ni gospodarska strategija razvoja. Mala brodogradnja u Hrvatskoj proizvodnjom plovila za sport i razonodu pokriva manje od polovine potreba kupaca na domaćem tržištu. Ostatak plovila se uvozi. Moglo bi se proizvoditi i više, ali male brodograditelje u borbi protiv uvoza guši nekoliko problema od kojih je ključan nedostatak obrtnih sredstava. Drugi su problem visoke trošarine. Predsjednik Udruženja male brodogradnje Mario Polla objašnjava kako je nedostatna likvidnost prepreka opsežnijoj proizvodnji. U trenutku kada bi mali brodograditelji trebali odgovoriti na upite i graditi brodove, oni jednostavno nemaju na raspolaganju dovoljno obrtnih sredstava. Veliki kupci također ne mogu odmah nakon narudžbe izdvojiti financije koje bi mogli položiti odmah na račune brodograditelja i čekati isporuku. Praksa stimulativnijeg kreditiranja nije razvijena, a upravo bi stimulansi okrenuli omjer u korist izvoza. U 2006. godini, primjerice, u Hrvatsku je uvezeno oko 900 plovila za sport i razonodu. Njihova ukupna vrijednost iznosila je 187 milijuna dolara. Istodobno su tada hrvatski mali brodograditelji proizveli oko tisuću plovila; od toga je izvezeno 350 raznih plovila ukupne vrijednosti 28 milijuna dolara. Ostatak je prodan na domaćem tržištu. Iako u usporedbi s vrijednošću uvezenih plovila koja su stajala 187 milijuna dolara, izvozna zarada od 28 milijuna dolara zvuči mizerno mala.

Tajnik Udruženja male brodogradnje pri HGK – Županijska komora Rijeka Mario Polla ukazuje da je i to vrlo dobar rezultat uzme li se u obzir da su tvrtke počele raditi prije nekoliko godina. Polla ističe da je najveći dio uvezenih plovila 2006. godine bio iniciran potrebama razvoja čarter-flota na Jadranu. Primjena strožih mjera za suzbijanje crnog čartera od 2004. godine rezultirala je rezanjem sive ekonomije u segmentu iznajmljivanja plovila, ali i regulaciji rada čarter-tvrtki što je uzrokovalo rast potražnje za novoproizvedenim brodicama. Trend rasta potražnje mogao se uočiti, pa onda i pokriti iz domaćih proizvodnih resursa kako bi se izbjeglo davanje prostora uvozu. Činjenica je da na inozemnim nautičkim sajmovima domaći proizvođači plovila za sport i razonodu postižu vidljive uspjehe. Njihova plovila imaju zapažene linije, dizajnerska rješenja koja osvajaju i glavne nagrade, a narudžbe, barem kod pojedinih proizvođača, poput “Pičuljana” s Raba ili nekada tvoraca “Salone” – rasla je. Kolika god bila masa novca slivenog iz uvoza, državnoj kasi odlazi 22 posto na ime PDV-a. Jednako bi državni budžet, ističu upućeni u situaciju, dobio i od proizvodnje iz domaćeg programa. No da bi domaća proizvodnja egzistirala uzlaznom putanjom, prethodno bi je država morala potaknuti stimulirajućim okružjem.

Povoljniji uvjeti u Italiji

U Italiji je ekonomsko okružje malim brodograditeljima mnogo privlačnije pa Talijani danas drže primat u proizvodnji jahti i megajahti. Posljednjih je nekoliko godina došlo do pozitivnijeg pomaka te država smanjuje porez na dodanu vrijednost ako se jahta kupuje na leasing. Malu se brodogradnju stimulira i nizom sitnijih mjera, što je rezultiralo čičkanjem malih brodogradilišta jednog do drugog na talijanskoj obali.

Komentirajte prvi

New Report

Close