Hrvatska do 2023. godine ulaže 33 milijarde eura u vodoopskrbu

Autor: Biserka Ranogajec , 25. studeni 2008. u 20:00

Nije predviđena privatizacija sektora javne vodoopskrbe kojom će putem koncesija upravljati isključivo lokalna vlast

Strategijom upravljanja vodama u Hrvatskoj, koja je nakon dugog čekanja usvojena ovog ljeta, može se reći da privatizacija u tom sektoru praktički nije predviđena. Željko Mažar, direktor riječkog komunalnog društva Vodovod i kanalizacija, kaže da su njegova iskustva iz razgovora s kolegama u inozemstvu gdje je provedena privatizacija pokazuju da su uglavnom podignute cijene, uvedena stroža kontrola naplate i vodomjeri, te outsourcing.“Komunalno gospodarstvo spremno je i sposobno nositi se s izazovima upravljanja i razvoja vodoopskrbe i odvodnje, ali je previše u ‘raljama’ politike. Usluga vodoopskrbe i odvodnje ipak su pretežno socijalna kategorija”, smatra Mažar.

Koncesije gradovima
Iz Uprave gospodarenja vodama Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva također su za Poslovni dnevnik priopćili kako je “stajalište hrvatske vodne politike isključiti mogućnost privatizacije prava na vodni resurs u djelatnosti javne vodoopskrbe. Koncesija za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu dodjeljivat će se isključivo lokalnoj vlasti na uslužnom području”. Unatoč tome, hrvatskim komunalnim tvrtkama i te kako su interesantna iskustva u Češkoj, Mađarskoj, Bugarskoj ili Rumunjskoj, rekao je Mažar. Do sada je u Hrvatskoj iskorišteno samo 36 milijuna eura sredstava iz Europske unije, i to za projekt Karlovac koji će biti završen 2010. godine. Od toga, 22,5 milijuna eura su iz Ispa-fonda, 10 milijuna je kredit EBRD-a, a 3,5 milijuna eura su iz državnog proračuna. U razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj trebalo bi se u prvom investicijskom ciklusu do 2023. uložiti 13 milijardi kuna za ostvarenje EU standarda u javnoj vodoopskrbi, a 20 milijardi kuna za EU standarda u odvodnju i pročišćavanju otpadnih voda. Izvori financiranja bili bi naknade za korištenje i zaštitu voda, državni proračun i proračuni jedinica lokalne samouprave, sredstva komunalnih društava, međunarodni krediti i EU fondovi.

Češko iskustvo
Češka će u vodoopskrbu od 2004. do 2010. godine investirati 2,8 milijardi eura, a Pavel Puncochar, generalni direktor Čeških voda pri Ministarstvu poljoprivrede, kaže da do 2010. svi gradovi s više od 10 tisuća stanovnika moraju imati ugrađene pročišćivače otpadnih voda. Najveća vodoopskrbna poduzeća u Češkoj su francuska Veolia i Ondeo, kompanije koje pokrivaju 56% stanovništva, a potom španjolska Aqualia sa 12,% te austrijski Energie AG s udjelom od 6%. Ovi koncesionari potpisali su dugogodišnje sporazume s velikim gradovima. Međutim, u Češkoj je 6200 gradova i sela osnovalo svoje asocijacije za izgradnju zajedničkih pročišćivača i one se mogu financirati iz tri europska fonda, dok ostatak mogu namaknuti iz proračuna i kredita EIB-a.

Činjenice

Cijene u Češkoj
U Češkoj je prosječna cijena kubičnog metra vode 1,03 eura, a prosječna cijena za otpadne vode 0,9 eura. Točnije, raspon je za pitku vodu od 0,91 do 1,16 eura, a za otpadne od 0,62 do 1,10 eura.

Cijene u Hrvatskoj
Prosječna cijena kubičnog metra vode za kućanstva u većim gradovima u Hrvatskoj je između 6,93 kn/m3 (Split) i 12.65 kn/m3 (Buzet). Cijena vode u Zagrebu je 11,85 kn/m3. Prosječno u Hrvatskoj je 9,91 kn/m3, a za gospodarstvo iznosi 17,29 kn/m3.

Komentirajte prvi

New Report

Close