HNB kupuje zemljište na kojem će graditi zgradu trezora

Trezorsko poslovanje sada se odvija u sjedištu HNB-a na zagrebačkom Trgu hrvatskih velikana / Davor Puklavec/PIXSELL Trezorsko poslovanje sada se odvija u sjedištu HNB-a na zagrebačkom Trgu hrvatskih velikana / Davor Puklavec/PIXSELL

Središnja banka već pregovara o zemljištu u zagrebčkoj Utrini.

Hrvatska narodna banka namjerava kupiti zemljište u novozagrebačkom naselju Utrini, pored vojarne Prve gardijske brigade Tigrovi – Croatia, te sagraditi zgradu za trezorsko poslovanje. Ta je politika u skladu s onim što je guverner Boris Vujčić govorio kad je nedavno upozorio na novo stvaranje nekretninskog balona. Osim što je istaknuo da su cijene stanova u Hrvatskoj uzletjele na pretkrizne razine, po najvišoj stopi u EU, čelnik HNB-a tada je istaknuo i sve veći jaz između troškova gradnje nekretnina i cijena na tržištu te povećavanje razlike između realiziranih i traženih cijena nekretnina – traži se i do 250 eura po m2 od cijena koje su ugovorene.

U HNB-u su očito zaključili da im je puno isplativije uložiti u zemljište i gradnju umjesto rizika nabave nekretnina po tržišnim pravilima kakva trenutačno vladaju.

Sigurnosni element

“Potrebno je kupiti odgovarajuće zemljište na kojem će se sagraditi novi objekti za potrebe trezorskog poslovanja HNB-a. Prilikom planiranja za 2020., ocijenit će se i takva vrsta potrebe, za nekretninama, te u skladu s tim donijeti od odluke”, otkrivaju u HNB-u te preciziraju da je narodna banka već u kontaktu s nadležnim državnim službama oko kupoprodaje jednog dijela zemljišta koje je pozicionirano uz Vojarnu PGB Tigrovi – Croatia.

“Pozicija u načelu udovoljava zahtjevima za objekt namijenjen trezorskom poslovanju središnje banke”, kažu u HNB-u ne izričući to, ali vjerojatno imajući na umu i sigurnosni element. Jer nije loše kad je trezorsko poslovanje pozicionirano pored vojarne.

Inače, netom nakon Vujčićeve izjave o napuhavanju cijena nekretnina, Jutarnji je list objavio da je HNB kupio sedam stanova u zgradi u Martićevoj 4, tik uz zgradu HNB-a, polemizirajući o tome je li i središnja banka i sama postala žrtva nekretninskog balona. Posrijedi su stanovi ukupne površine oko 600 m2, koje su otkupili po prosječnoj cijeni kvadrata od 2076 eura. Kako su nam odgovorili na upit, nove stanove na toj lokaciji nemaju namjeru kupovati, iako se o tome spekuliralo. Ove koje su već otkupili prenamjenjuju u poslovni prostor, odnosno urede za svoje zaposlenike. Pravo je pitanje zapravo zbog čega središnja banka treba toliko novog prostora u trenutku kad je pokrenut postupak ulaska u eurozonu, a time i prenošenja velikog dijela monetarnog suvereniteta na Europsku središnju banku.

 

330 kvadrata

površina je objekta u Umagu u vlasništvu HNB-a

Objekti u Zagrebu i Umagu

Nova zgrada, koja se tek treba podići, naime, namijenjena je isključivo trezorskom poslovanju koje ima visoke kriterije sigurnosne zaštite. Znaju to i svi novinari koji dolaze pratiti zbivanja u središnjoj banci jer se uvijek unaprijed traži ime osobe koja dolazi, kao i ime fotoreportera.

Inače, u Zagrebu HNB ima pravo vlasništva i za dva stana iz tzv. stambenog fonda Narodne banke Hrvatske. Vlasnici su i objekta u Umagu, površine od oko 330 četvornih metara, u kojem se svojedobno obavljala aktivnost Direkcije za devizno dokumentarnu kontrolu Ekspoziture Umag. Taj je prostor iznajmljen Poreznoj upravi, Područnom uredu Pazin, Ispostavi Umag. Zgrada sjedišta HNB-a nalazi se na Trgu hrvatskih velikana, zaštićeno je kulturno dobro i najvažnije djelo arhitekta Viktora Kovačića. Građena je za potrebe Zagrebačke burze za robu i vrednote, a središnja banka njome se koristi kao svojim sjedištem od završetka Drugoga svjetskog rata. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!