Tvrtka Obnovljivi izvori energije iz sastava HEP-a uskoro bi trebala dobiti lokacijsku dozvolu za izgradnju u Velikoj Gorici do sada najveće kogeneracijske elektrane na drvnu biomasu. Goran Slipac, direktor HEP-OIE, kaže da su izrađeni studija utjecaja na okoliš, idejni projekt, elaborat o imovinsko-pravnim odnosima i objedinjeni uvjeti zaštite okoliša za veće objekte. HEP će u bioelektranu-toplanu (BE-TO) električne snage 22,5 MW i toplinskog učinka 35 MW te u cjevovode investirati ukupno 85 milijuna eura. Uskoro bi se trebao raspisati i natječaj za odabir opreme.

U HEP-u se nadaju da će do kraja godine ishodovati svu potrebnu dokumentaciju pa bi se s gradnjom počelo 2013. godine. Bioelektrana bi se u probni pogon pustila u ljeto 2015. kako bi se već te zime moglo zagrijavati 6000 stanova. Investitor treba izgraditi i dodatnu infrastrukturu do elektrane, što bi na ovu lokaciju između Velike Gorice i Starog Čiča moglo dovesti i druge investitore, smatra Slipac. Bit će to prva od dviju planiranih BE-TO elektrana u Hrvatskoj. Njihova se gradnja temelji na sporazumu o isporuci 400.000 tona godišnje šumske biomase, koji je HEP još 2007. godine potpisao s Hrvatskim šumama. Druga elektrana gradila bi se u Osijeku. HEP – Toplinarstvo bi preuzimalo toplinsku energiju za centralizirane sustave u Velikoj Gorici i Osijeku, dok bi se sva električna energija plasirala u elektroenergetski sustav. HEP očekuje da će oba projekta biti uspješna. Investicija bi se vratila za 12 godina, elektrane bi trajale 25 godina. Udio obnovljih izvora energije u Hrvatskoj mora do 2020. narasti na petinu. Za taj se projekt izdvajaju i poticaji. Slipac podsjeća kako i u Strategiji energetskog razvitka jasno piše da će u Hrvatskoj 80 MW električne energije stizati iz ovakvih postrojenja. Drvna industrija Strizivojna već ima prvu privatnu BE-TO, vrijednu 15 milijuna eura. To kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu uz toplinsku energiju daje i 3,3 MW električne energije. Uz više takvih manjih postrojenja, koja se podižu u drvnoj industriji te uz ostale investitore koji su najavili izgradnju, mogao bi se i ostvariti strateški cilj, smatra Slipac. U odabiru lokacije za elektranu u Velikoj Gorici razmatrali su se blizina grada, toplinske i električne mreže, ceste, opskrba vodom i utjecaj na okolinu. Veliku Goricu sada grije 14 kotlovnica. Samo jedna od njih radi na plin, dok ostale rabe loživo ulje, što zagađuje okoliš. HEP će zadržati samo kotlovnicu na plin kao rezervu. BE-TO bi pokrivala 60% potreba za toplinom u Velikoj Gorici, a ostatak bi se pokrio dodatnim plinskim kotlovnicama izgrađenim na istoj lokaciji. Godišnje bi bioelektrana koristila 200.000 tona šumske biomase koju će većinom isporučivati Hrvatske šume. Moguća je i suradnja s manjim šumoposjednicima, a prednost imaju oni iz ovog područja. Lokalna zajednica imat će i niz drugih koristi.