Kako su mnoge hrvatske kompanije u posljednjim godinama, htjele to ili ne, primorane na provođenje promjena u svom poslovanju, našle su se u potrazi za pravim načinom koji će osigurati pravilno provođenje tih promjena.

Odgovore na to pitanje, ali i prikaz izazova i postignuća s kojima se susreću uspješna poduzeća koja su prihvatila upravljanje promjenama kao disciplinu za poboljšanje svoje učinkovitosti, djelotvornosti i prilagodljivosti, dat će 4. Konferencija o upravljanju promjenama koja će se održati 10. ožujka 2011. u kongresnom centru Hotela Aristos u Zagrebu. Što je uopće upravljanje promjenama, objašnjava direktor konzultantske kuće Qualitas i predsjednik Organizacijskog odbora konferencije Damir Keller. “Najjednostavnije rečeno, upravljanje promjenama je osmišljeni i nadzirani pristup za transformaciju iz sadašnjeg stanja u neko buduće željeno stanje. Koriste ga države, gospodarski subjekti, javne uprave, ali i pojedinci, kako bi se poboljšavali i postizali svoje strateške i operativne ciljeve”, objašnjava Keller. Dodaje da je sustavno upravljanje promjenama nužan preduvjet za neprestana poboljšanja, a da je bez neprestanih poboljšanja nemoguće postići ili zadržati konkurentnost na bilo kojem zrelom tržištu. “Uspješne organizacije upravljanju promjenama da bi bile još uspješnije, a one koje imaju problema u poslovanju da bi brzo riješiti te probleme”, kaže Keller. Budući da se svi slažu da su današnje okolnosti u Hrvatskoj takve da su korijenite promjene neizbježne, kako u tehnologijama i načinu upravljanja organizacijama tako i u institucijama i vrijednostima, u Hrvatskoj je vrlo važno početi od stvaranja preduvjeta za učinkovito, djelotvorno i održivo upravljanje promjenama. “Najvažniji preduvjeti su sustavno i rezultatski orijentirano upravljanje procesima i usvajanje znanja i vještina za unapređenje kulture upravljanja”, tvrdi Keller. Smatra da se tek tada može očekivati postizanje značajnih i održivih rezultata glasno najavljivanih i spasonosnih projekata. Predsjednik Organizacijskog odbora konferencije upozorava da kada je riječ o promjenama u načinu upravljanja poduzećima, među hrvatskim gospodarstvenicima je prisutna svijest da se moraju prilagođavati uvjetima recesije i mijenjati ranije utvrđene strategije i poslovne modele, ali i da se pri tome mnogi od njih fokusiraju na kratkoročna rješenja neselektivnog rezanja troškova gubeći iz vida da će se trendovi jednog dana okrenuti. “Zbog toga je potrebno imati hrabrosti i u vrijeme krize ulagati u optimiziranje poslovnih procesa te kvalitetu i razvoj proizvoda”, pojašnjava Keller. Smatra da je za one organizacije koje nisu primorane smanjivati broj zaposlenika, pad potražnje ustvari odlična prilika da se provedu projekti za koje se ranije nije imalo vremena. “Poduzeća koja u tome uspiju mogu računati na značajan uspjeh nakon završetka krize”, zaključio je Keller.