Globalne promjene redefinirale su koncept modernog menadžmenta

Danica Purg, dekanica IEDC Poslovne škole Bled zadovoljna postignućima u 25 godina koliko škola postoji za cilj si je zadala da okupi polaznike iz 30 do 40 zemalja kako bi se glas o Bledu proširio svijetom

Dobar menadžer danas se više ne može osloniti samo na tehničko znanje, već se od njega zahtijeva da posegne za intuicijom i maštom, ne razmišlja samo o svojoj tvrtki, već i cjelokupnom društvu, i prije svega ostane pošten, objašnjava Danica Purg, dekanica IEDC Poslovne škole Bled, čiju diplomu imaju i mnogi domaći biznismeni. Poslovna škola nedavno je proslavila četvrt stoljeća postojanja kojim povodom smo porazgovarali o problemima s kojim se najviše bore menadžeri, na kojim bi vještinama trebali poraditi, ali i što na Bledu planiraju u budućnosti.

Poslovna škola Bled proslavila je 25 godina postojanja i u tom je vremenu postala jedna od najprepoznatljivijih poslovnih škola u regiji. Koji je razlog da se polaznici odlučuju za vašu školu?
Poslovna škola Bled prošlog je tjedna proslavila 25 obljetnicu nastanka i sama je proslava pokazala koliko ime škole vrijedi u svijetu. Na proslavi su bili sudionici iz 40 zemalja sa svih kontinenata, a mnogi od njih vrlo su važni menadžeri, političari, voditelji nevladinih udruga, umjetnici i drugi stručnjaci. Poslovna škola Bled tijekom svojih je 25 godina postojanja birala iznimno kvalitetne profesore i studente, zaposlenike i prostore u kojima se programi održavaju; zidovi su ukrašeni slikama, kvaliteta se vidi i po literaturi kojom se koristimo, ma zapravo po svemu. Dobro je poznato da je osim vanjskih profesora koji dolaze s najboljih poslovnih škola na svijetu naš stalni kolektiv međunarodan i visoke kvalitete. Nudimo bitna znanja i vještine koje naši sudionici mogu iskoristiti, kao i veze koje ovdje steknu koje mogu iskoristiti čim se vrate na svoje radno mjesto.

Što se ponajviše promijenilo u menadžentu u proteklom razdoblju?
U proteklom se razdoblju u menadžmentu promijenilo dosta toga. U početku su sudionici bili jako zainteresirani za funkcionalno znanje: učenje o financijama, računovodstvu, marketingu, operativi, tražili su seminare o kontroli kvalitete, produktivnosti i sličnome. Danas nudimo složene programe jer su i izazovi složeni: menadžeri i vođe više ne mogu djelovati samo na temelju stručnog znanja, već se sve više moraju oslanjati na maštu i intuiciju. Pod pritiskom su stalnih inovacija, moraju biti iskreni, imati dugoročnu viziju i biti odgovorni, ne samo za vlastitu organizaciju nego i za društvo u cjelini. Brza je globalizacija znatno pridonijela složenosti situacije i upravo zato menadžeri danas moraju imati otvoren um, opsežnu mrežu i moraju uvijek biti spremni na nesigurna vremena jer se na to očito moramo naviknuti.

Koje su ključne odlike uspješnog menadžera danas? Koliko je biti dobar menadžer stvar talenta, a koliko treninga i edukacije?
Dobar je menadžer onaj koji razumije procese kojima se upravlja i koji stvara uvjete za angažman zaposlenika koji su motivirani za pružanje vrhunske kvalitete rada. Dobar menadžer nastoji uvijek biti informiran o zahtjevima interesnih skupina (zaposlenika, klijenata, dobavljača, vezanih odjela, funkcioniranja odjela te, ako je potrebno, potreba dioničara). Dobar menadžer shvaća da svaka razina uprave nosi određenu društvenu odgovornost - doprinos održivim aktivnosti, zaštitu okolišta i drugo - kao što sam već spomenula. Često vidimo menadžere koji su rođeni vođe, no ne mogu biti dobri vođe ako se ne obrazuju, ako nisu spremni na izazove današnjice. Smatram da je prirodni talent za vodstvo nužan, no mora se udružiti s izvrsnim obrazovanjem i odgovarajućim mentalnim sklopom.

Vaši studenti uče na slučajevima iz prakse. S obzirom na krizu, koliko ste primijenili primjere iz stvarnih poslovnih situacija?
Da, naši studenti uglavnom uče na metodi slučajeva iz prakse, koji ih upućuju u određene poslovne situacije. Naravno, ako postoje krizne situacije, a uvijek ih negdje u svijetu ima, slučajevi iz prakse onda govore o složenim problemima u određenoj organizaciji. Naravno, danas bi bilo bolje govoriti o slučajevima u novim poljima, kao što su nevladine udruge, umjetničke organizacije, političko vodstvo i drugo, što poslovnim školama prije nije bilo zanimljivo, no sve nas više zanima.

Nakon gotovo tri godine krize te i dalje vrlo neizvjesnog razdoblja pred nama, što biste savjetovali menadžerima?
Menadžerima bih savjetovala da učine onako kako smo i prije činili, to jest da budu cjelovite osobe, pune energije i stava da u svojoj organizaciji mogu uspješno riješiti probleme, no i probleme društva te da preuzmu širu odgovornost. Također bi ih zamolila da se pripreme na nesigurna vremena jer najprije moramo osvijestiti da nesigurnost postoji jer vas onda manje iznenadi, manje šokira i da vam dodatnu snagu koja vam je potrebna. Mislim da su kreativnost, inovacija i intuicija još važnije u doba krize, kao i vještina motivacije.

Prvi ste put nagradili najuspješnije studente, među ostalima i člana Uprave Fine Krešimira Kvaternika iz Hrvatske. Koji su kriteriji presudili za izbor nagrađenih?
Najuspješnijeg studenta mogu nominirati bivši kolege iz škole ili suradnici nominiranoga koji smatraju da je određeni pojedinac ostvario važne korake u svojoj profesionalnoj karijeri, da je ostvario zavidnu razinu profesionalne izvrsnosti, vodstva, menadžerskih vještina i osobnih kvaliteta. Kriteriji u odlučivanju bili su sljedeći: diploma Poslovne škole Bled, nominacijsko pismo osobe koja nominira, u kojoj se sažimaju postignuća nominiranoga te doprinos poslovnoj okolini i zajednici, kratak životopis te pismo potpore (nije obvezno), u kojem se ističu kvalitete zbog kojih nominirani zaslužuje nagradu.

Što se može očekivati od vaše škole u budućnosti? Imate li u planu nove projekte?
Imamo, naravno, velike planove. Sjećam se izjave slovenskog slikara Jože Ciuhe koji je, kad su ga upitali kako živi, kako slika i uspijevali li što prodati, na ta jednostavna pitanja odgovorio: “Glava mi je puna novih slika, ne mogu razmišljati o prošlosti.” S nama je ista stvar: zasadili smo sjeme za budućnost, odlučili u kojim ćemo se smjerovima razvijati i sad moramo te projekte i ideje dalje razraditi. Odlučili smo školovati odgovorne vođe i za to smo započeli s novim predmetima kao što je održivi razvoj, koji smo dodali predmetu etike (koji poučavamo već više od dvadeset godina), te krenuli u razvoj “umjetnosti i vodstva” - mislim da će nam taj inovativni pristup biti jedan od najvažniji u budućnosti jer se metaforom o umjetnosti puno može naučiti o vodstvu. I dalje ćemo raditi na međunarodnom širenju škole: zasad u svakoj skupini imamo predstavnike 15 do 20 zemalja, a nadamo se da će ih u budućnosti biti 30 ili 40 kako bi se proširio glas o našoj školi, a već sad nas sve više ljudi zna. Upravo zato htjeli bismo imati više međunarodnih sudionika. Također ćemo pojačanu pozornost posvetiti Africi i pomoći društvenim poduzetnicima diljem svijeta. Uz izvršni doktorski program planiramo se više posvetiti istraživanju i održavanju stalnoga kolektiva koji nam je sve važniji. Trudit ćemo se i dalje prepoznavati potrebe poslovne okoline u Sloveniji, Hrvatskoj i ostatku regije, no i diljem svijeta kako bismo postali jedno od vodećih poslovnih sastajališta u Europi. Preko Međunarodne akademije za nastavnike menadžmenta nastavit ćemo širiti postojeće znanje i praksu na druge zemlje jugoistočne Europe i šire.

Nekad i sad

Knjiško znanje više ne zadovoljava
Nekada su sudionici poslovne škole bili najviše zainteresirani za funkcionalno znanje, dakle učenje o financijama, računovodstvu, marketingu, operativi, kontroli kvalitete, produktivnosti. Danas menadžeri i općenito vođe ne mogu djelovati samo na temelju stručnog znanja, već se sve više moraju oslanjati na maštu i intuiciju.

Hrvatski polaznici

Koji su poznatiji polaznici iz Hrvatske završili vašu školu?
Među mnogim uspješnim polaznicima ističem Mislava Blažićaiz PBZ Carda, Matka Bolanču iz Plive, Ivana Crnjca iz Agrokora, Krešimira Draškovića iz Olympusa u Moskvi, Ivanu Gažić iz Zagrebačke burze, Irenu Jolić Šimović iz T-Hrvatskog Telekoma, Krešimira Kvaternika iz Fine, Domagoja Ivana Miloševića, Srećka Nakića iz Atlantic grupe, Borisa Popovićaiz Alarm Automatike, Zvonimira Šćureca iz Francka, Alana Šišinačkog iz Holcima, Miroslava Vitkovića iz Podravke, Zorana Vujasinovića Renault Nissana Hrvatska, Sergeya Yeskova iz Zagrebačke pivovare.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve