Energetski projekti vrijedni 3 milijarde kuna

Autor: Poslovni.hr , 23. travanj 2012. u 22:00

Elektroprivreda BiH svoje je strateške ciljeve odredila u dokumentu ‘Plan poslovanja za razdoblje 2012. – 2014.’

Električna energija, njezin nedostatak, neefikasno trošenje, neracionalno raspolaganje i rasipanje, bez novih investicija i gradnje može dovesti do nove, veće ekonomske krize nego što je aktualna. Na prostoru Bosne i Hercegovine posljednja veća hidroelektrana, HE Višegrad, puštena je u pogon krajem osamdesetih godina (sada u vlasništvu Elektroprivrede RS). Tada je izgrađen posljednji termoblok, blok 7 (230 MW) u Termoelektrani Kakanj. To govori da bi se već sutra mogli graditi elektroenergetski objekti te da danas imamo mogućnost mijenjati situaciju. Ali kako pomiriti potrebe čuvanja prirodnih resursa, održavanja postojećih kapaciteta uz primjenu novih tehnologija, potrebe zadovoljavanja energetske efikasnosti, svjetskih standarda i legislative, posebno europske? Zadaci su to koji traže kontinuiranu akciju na svim kolosijecima. U pomirenju tih potreba do izražaja dolaze otežavajuće okolnosti specifične za BiH, prije svega složen administativni sustav. Opredjeljenje za gradnju novih elektroenergetskih kapaciteta nema alternativu i to nije u interesu samo elektroprivreda koje posluju u BiH, to mora biti državni interes. Uz nužna ulaganja u revitalizaciju postojećih kapaciteta u nove investicije se mora ulaziti, a cijena je visoka. U protivnom ćemo imati nesigurnu opskrbu i izgubiti dobru poziciju na domaćem i inozemnom tržištu. A to je daleko skuplje. Potreba za gradnjom novih kapaciteta nije karakteristika samo za BiH. Potvrdilo se to između ostaloga krajem prošle i početkom ove godine u čitavoj regiji, koja je bila suočena s ekstremnim vremenskim prilikama. Većina zemalja regije bila je primorana proglasiti izvanredno stanje. U takvoj situaciji za sve proizvođače električne energije glavni oslonac bile su termoelektrane, koje imaju nefleksibilan princip rada, proizvode baznu energiju, puno češće dolazi do kvarova u odnosu na hidroelektrane i proizvodnja električne energije je daleko skuplja.

Regionalni deficit
Sve to dovelo je do “poremećaja” na tržištu. Regionalni deficit doveo je do enormnog porasta cijena električne energije na prostorima jugoistočne Europe i njezine vrijednosti su u zadnjem tjednu veljače bile više i od 200 eura po megavatsatu. Takvo stanje na regionalnom tržištu bilo je uzrokovano i porastom cijena u Europi, preopterećenim interkonektivnim prijenosnim kapacitetima i konstantnom povećanju potražnje za energijom. Električna energija je vrlo specifična roba čija cijena ovisi o ponudi i potražnji i mora se potrošiti u istom trenutku kada se proizvede ili nabavi. Činjenica je kako je energija najskuplja kada je nema i otuda i plaćanje visokih cijena za kratka razdoblja kako bi se nadoknadili njezini kratkoročni nedostaci ili osigurao pouzdan rad sustava. Zato je svugdje općenito opredjeljnje gradnja novih, pouzdanih, prihvatljivih kapaciteta koji će osigurati urednu opskrbu potrošača, zadovoljiti ekološke standarde i omogućiti značajnu poziciju na tržištu.Ova i iduće dvije godine, kada je riječ o Elektroprivredi BiH, bit će odlučujuće, definirali smo to u dokumentu “Plan poslovanja za razdoblje 2012. – 2014.” s jasno utvrđenom osnovnom politikom koja podrazumijeva dugoročan održivi razvoj, odgovorno ulaganje, konkurentnost i ekonomski rast te precizne strateške ciljeve kao što su izgradnja novih zamjenskih termokapaciteta i novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, modernizacija i restrukturiranje rudnika i reorganizacija Elektroprivrede BiH. Planiramo početak gradnje jedanaest novih objekata, od kojih bi dva do kraja planiranog razdoblja (od 2012. do 2014.) trebala postati operativna.

Podrška lokalne zajednice
Vrijednost planiranih ulaganja u ovom razdoblju je 800 milijuna konvertibilnih maraka (tri milijarde kuna), dok je vrijednost naših dugoročnih investicija koje podrazumijevaju gradnju termoblokova, hidroelektrana i vjetroparkova 3,6 milijardi konvertibilnih maraka. Od imenovanja nove Uprave JP Elektroprivreda BiH (svibanj 2011. godine) uz saniranje gubitaka koje smo zatekli (16,3 milijuna KM) učinjeni su značajni pomaci u dobivanju potrebnih suglasnosti i dozvola za otvaranje gradilišta. Prioriteti u ovoj godini su Blok 7 termoelektrane Tuzla (vrijednost 1,5 milijardi KM), hidroelektrana Vranduk (vrijednost 126 milijuna KM), male hidroelektrane na Neretvici (vrijednost 97 milijuna KM) i vjetropark Podveležje (vrijednost 125 milijuna KM). Planiramo početak gradnje u 2012. godini. Da bi do nje i došlo, nužan je angažman i sudjelovanje svih razina vlasti. Da BiH ima potrebu za gradnjom novih objekata potvrđeno je odlukama Vlade FBiH. Njihovo je provođenje zadatak i obveza Elektroprivrede BiH. Treća karika u ovom nizu jest podrška lokalne zajednice posebno kada su u pitanju novi hidrokapaciteti. Tamo gdje postoji barijera – gdje lokalna zajednica svoja promišljanja zadržava samo na konstatiranju lokalnog interesa – nema gradnje. I priča o bosanskom bogatstvu hidropotencijalima ostat će samo priča jer od tih raspoloživih potencijala svega 30 posto je iskorišteno. Spomenuta treća karika u nizu dovela je do toga da je gradnja tri najveće hidroelektrane Ustikolina, Unac i Vrhpolje potpuno neizvjesna i unatoč jasnom opredjeljenju vlade Federacije BiH o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji i definiranja JP Elektroprivreda BiH kao nositelja aktivnosti za pripremu i realizaciju izgradnje. Osim planiranja ulaganja u gradnju novih kapaciteta, saniranja gubitaka i ulaganja u modernizaciju rudnika JP Elektroprivreda BiH nastoji unaprijediti svoju poziciju na regionalnom tržištu.

Elvedin Grabovica, glavni direktor JP Elektroprivrede Bosne i Hercegovine

Rudarstvo

Paralelno s planiranim investicijama u nove proizvodne kapacitete JP Elektroprivreda BiH kao glavno društvo u Koncernu EP BiH, realizuje i projekte iz programa dokapitalizacije rudnika koji su sastavu Koncerna. Vrijednost programa koji podrazumijeva modernizaciju, povećanje humanizacije rada u rudnicima i povećanje produktivnosti, je 204 miliona KM. Do sada realizirana ulaganja i ona koja će uslijediti, nisu bez našeg cilja. Izdvajanje sredstava za kupovinu nove opreme, mehanizacije, stvaranje boljih uslova za rad, povlače za sobom zahtjev za pozitivno poslovanje u rudnicima.

Komentirajte prvi

New Report

Close