Elektrocentru Petek s računa pokušali ukrasti 1,9 mil. kuna

Autor: Darko Bičak , 17. srpanj 2012. u 22:00

Poduzetnici nemoćni pred prevarantima zbog nepovezanosti sustava financijskog poslovanja

Tvrtka Elektrocentar Petek iz Ivanić Grada, sa 230 milijuna kuna prihoda i 400 zaposlenih, našla se u poslovnim problemima nakon što su joj prevaranti, uz nesavjesnu asistenciju Fine, pokušali krivotvorenim zadužnicama otuđiti 1,85 milijuna kuna s računa. Otuđeno je 230.000 kuna, koliko je u tom trenutku bilo na računu, no ostatak novca do 1,85 milijuna kuna sudski je blokiran do okončanja postupka. “Ovo je zbilja nevjerojatno da mi, ni krivi ni dužni, budemo oštećeni po dvije osnove. Najprije su se pojavile dvije fantomske zadužnice, a sada nam sud blokira sredstva i onemogućuje svakodnevno poslovanje na neodređeno vrijeme. Neki dan partneru u Češkoj nismo mogli platiti račun od 1600 eura. To narušava naš kredibilitet u očima poslovnih partnera, od kojih su neki, vjerujući da smo mi zbilja u ozbiljnim problemima, aktivirali svoje zadužnice. Riječ je o malim iznosima, no sve nam to nanosi štetu”, kaže Krešo Petek, direktor tvrtke.

Fantomska zadužnica
Zadužnicu je, preko Fininih ispostava u Kutini i Rijeci, podnijela zagrebačka tvrtka KA – Konstrukcije i arhitektura, koja nema zaposlenih, a prošlogodinji prihod im je bio 80.000 kuna. Direktor Tomislav Orehovac, koji je na toj poziciji nekoliko dana, uhićen je samo dan nakon što je otkrivena prijevara. Da je riječ o prijevari s zadužnicama i da je počinitelj priveden i predan zatvorskom nadzorniku, potvrdili su i u policiji. Neslužbeno se doznaje da Orehovcu ovo nije prvi gospodarski prijestup, no upućeni sumnjaju da je riječ o “sitnoj ribi” koja odrađuje posao za nekog drugog, možda čak i za organiziranu skupinu. Kako je moguće da se krivotvorena zadužnica može aktivirati bez provjere, pokušali smo provjeriti u Fini. No tamo nam nisu željeli potvrditi ovaj konkretni slučaj. Pozvali su se na Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koji im to onemogućava. Od njih smo zato dobili pismenu izjavu u kojoj stoji sljedeće: “Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima temeljem dostavljene zadužnice, odnosno bjanko zadužnice ako je dostavljena u izvorniku, ovjerena, tj. potvrđena, odnosno solemnizirana od javnog bilježnika te ako su upisani svi podaci na zadužnici potrebni za njezino izvršenje. Fina odmah, temeljem dojave, odnosno sumnje o krivotvorenoj zadužnici, u okviru svojih ovlasti, u suradnji s nadležnim institucijama, provodi sve mjere kako bi se spriječila daljnja zloporaba”, kažu u Fini. S druge strane u Ministarstvu unutarnjih poslova, neslužbeno se doznaje, da suradnja između Fine i policije nije baš najbolja, pogotovo u poslovnicama izvan Zagreba. “Iz MUP-a se višekratno upozoravalo Finu da svoje djelatnike obuči kako će prepoznati moguću prijevaru sa zadužnicama. Dovoljno je da službenik nazove ured javnog bilježnika koji je solemizirao zadužnicu na iznose veće od 100.000 kuna i situacija će biti jasna”, kaže stručnjak, upućen u problematiku, koji je želio ostati anoniman. Dodaje da bi rješenje bilo izrada registra zadužnica, u kojem bi se uvijek moglo ustanoviti pravo stanje.

Na meti uspješne tvrtke
Poslovni dnevnik doznaje da su u posljednjih godinu dana prijevare sa zadužnicama u porastu. Neslužbeno se doznaje da je od studenoga 2011. do danas bilo dvadesetak pokušaja prijevara. Najčešće su mete velike uspješne tvrtke poput Plive, Siemensa, Medike i sl., koje na računu imaju veću količinu gotovine. Intervencijom institucija spašeno je petnaestak milijuna kuna, a nestalo je između dva i tri milijuna. Upućeni smatraju da je glavni problem u neusklađenosti državnih i poslovnih subjekata. “Kad bi postojao informatički sustav kakav egzistira u zdravstvu, u koji svi uključeni imaju pristup uz minimalnu mogućnost zloporabe, mislim da bi prijevare bile svedene na minimum”, kaže stručnjak.

Samozaštita

Komunikacija s osobnim bankarom
U samoj tvrtki mogu učiniti jako malo glede zaštite od zloporabe zadužnica, već je to pitanje čitavog sustava, kažu upućeni. Stručnjaci preporučuju tjesniju i češću komunikaciju menadžera s osobnim ili poslovnim bankarom, zaduženim za konkretnu tvrtku. Naime, takvi bankari mogli bi primijetiti neuobičajene aktivnosti i onda u komunikaciji s nadležnima u tvrtki brzo provjeriti o čemu je zapravo riječ.

Komentirajte prvi

New Report

Close