Da bi provela informacijski New Deal vrijedan 16 milijardi kuna, kako je najavio Ured za e-Hrvatsku, domaći stručnjaci ističu da Vlada treba 12 mjeseci i šefa za upravljanje podacima. Sven Marušić, jedan od najpoznatijih domaćih IT konzultanata i osnivač InfoCumulusa ističe da država kao prvi korak mora imenovati šefa za upravljanje podacima.

Organizacijski problem
“Na engleskom se ta titula zove data governance owner, a podrazumjeva osobu ili instituciju koja bi mogla rješiti sva pitanja vezana za povezivanje 2000 državnih baza podataka, što u Hrvatskoj trenutno ne postoji iako je upravo to ključno pitanje cjelokupne informatizacije države”, kaže Marušić. Dodaje da to nije Ured za e-Hrvatsku pri Ministarstvu uprave. Navodi da taj ured ima planove raditi na objedinjavanju registara, ali mu nije dodijeljena takva odgovornost kao ni budžet da to provede. “Kod spajanja baza podataka najvažnije je tko ima ovlasti nad kojim registrom, a iz poslovne prakse znam da to može biti veliki problem i u komercijalnim organizacijama pa kako onda ne bi bio još veći u javnom sektoru gdje se pazi i na politički kontekst”, kaže Marušić. Marin Tadić, direktor tvrtke Oracle Hrvatska, tržišnog lidera u bazama podataka, kaže da tehnoloških problema za konsolidaciju i spajanje svih državnih baza podataka nema. “Tehnologija nije ograničenje, jer primjerice Oracle baze imaju logičke limite do 8 petabajta što znači da se u takvu jednu bazu mogu pohraniti svi podaci iz Hrvatske i da bi tako zauzeli tek jedan posto prostora u takvoj bazi”, naglašava Tadić. Dodaje da kada bi svih 20 ministarstava paralelno krenulo u taj proces on ne bi trebao trajati duže od 12 mjeseci. To znači da bi Vlada u roku najviše godinu dana, ukoliko nema organizacijskih prepreka, mogla građanima ponuditi sve e-usluge kakve nudi Estonija, Velika Britanija ili SAD. Riječ je o e-osobnoj iskaznici, e-radnoj knjižici, e-gruntovnici, e-poreznoj prijavi i drugim sličnim servisima koji bi povećali konkurentnost i transparentnost rada državne uprave.

Velike uštede
Ante Mandić, predsjednik Uprave najveće hrvatske softverske tvrtke IN2 grupe kaže da bi se registar svih državnih registara, koji bi dao uvid u točno stanje i predstavljao prvi korak, mogao dovršiti do kraja godine. Dodaje da će se to vjerojatno rješavati po segmentima. “HZMO, HZZO, HZZ i socijala mogu činiti jednu cjelinu koju se može povezati, tim više ako se zna da HZZ godišnje izda nekoliko milijuna potvrda za nezaposlenost, a što je dokument koji koriste ministarstva koja prate socijalna pitanja”, zaključuje Mandić.

Isplativost

Budućnost države
Komercijalno ustupanje podataka s kojima raspolaže država je danas legitiman i uspješan poslovni model koji treba pozdraviti kaže Marin Tadić iz Oraclea. Ističe da bi on osobno rado koristio e-gruntovnicu. “Volio bih kad bi ona pokrivala svaki segment digitalne baze Hrvatske i da iz nje izravno mogu dobiti pravno važeće dokumente. Spreman sam platiti tri do pet kuna po dokumentu odmosno transakciji ako znam da s biljezima i potvrdama za papirnate verzije istih dokumenata trebam platiti više desetaka kuna”, kaže Tadić. Dodaje da ne zna vrijede li državne baze podataka 16 ili jednu milijardu kuna, ali pozdravlja već samu činjenicu da je e-Hrvatska radila takvu procjenu. “To pokazuje da se sav rad koji planiraju može i naplatiti”, zaključuje Tadić.