Najbrže rastuća antivirusna kompanija na svijetu ne dolazi iz nekog poduzetničkog raja poput američke Silicijske doline, već iz zemlje poznate po votki, babuškama, klasičnim piscima, nafti i komunističkom naslijeđu. Ruski antivirusni div Kaspersky Lab ove je godine prema Gartneru uvršten na popis industrijskih lidera uz Sophos, Symantec, McAfee i Trend Micro. Kompanija ima 2500 radnika u 29 zemalja. Lani je imala prihod od 612 milijuna dolara uz rast od 14 posto. Poslovni dnevnik razgovarao je o planovima Kaspersky Laba za Hrvatsku i globalnom usponu kompanije s Vasilijem Djagilevom. Ova je menadžerska zvijezda u usponu u tri godine od voditelja prodaje krajnjim kupcima primarno na ruskom tržištu dogurao do funkcije izvršnog direktora za tržišta u razvoju. Riječ je o tržištima istočne Europe, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike, koji kompaniji donose najbrži rast, čak 22 posto godišnje. No Djagilev kaže da ih muče isti problemi kao i hrvatske “startupeove”.

Kako jedna ruska ili općenito tvrtka iz istočne Europe koja se bavi visokom tehnologijom može uspjeti na globalnom tržištu?
Vrlo je teško jer se morate boriti s već etabliranim imenima na međunarodnom tržištu i mnogo ulagati u vlastiti brend. Kaspersky Lab je primjerice sponzor Ferrari tima Formule 1. Nadalje, velik je problem što kad želite izvoziti visoku tehnologiju, znači ne naftu ili plin za što već postoji infrastruktura, nemate izgrađenu logistiku i financije koje će vas u tome pratiti. Jednostavno nema mnogo ruskih visokotehnoloških tvrtki koje rade međunarodni posao.To traži da često idemo u nepoznato, da odemo na neko novo tržište i tek zatim učimo o njemu. Zato se mnogo oslanjamo na partnere, ali sve više moramo i sami biti prisutni na tržištima na kojima želimo rast. Prodaja softvera ne ide ako s kupcem ne popijete čaj u Istanbulu, ako se ne rukujete sa šeikom u Abu Dhabiju ili ako ne popijete tekilu u Ciudad de Méxicu.

Kako se to radilo u praksi?
Strategija Kaspersky Laba je da se ne širimo iz Moskve, već iz regija u kojima želimo biti prisutni. To znači da bismo otvorili ured i onda Moskva ne bi govorila tom uredu kako nešto napraviti, već bi taj ured savjetovao Moskvi kako ostvariti zadane ciljeve. To se pokazalo vrlo uspješnim modelom rasta.

Do 2005. godine kompanija je dosegla 38 milijuna dolara prometa godišnje, a onda ste se počeli širiti na međunarodna tržišta i do lani vam je prihod skočio 16 puta. Gdje ste prvo počeli izvoziti?
Kao i većina kompanija s istočnih tržišta, prvi ured otvorili smo u Njemačkoj, zatim u Poljskoj, a istodobno smo počeli tražiti partnere diljem istočne Europe.Na velikim tržištima smo otvarali urede i tako jačali prepoznatljivost zbog čega danas imamo jedan od najjačih brendova u industriji antivirusnog softvera.

Surađujete li u međunarodnom širenju s drugim visokotehnološkim tvrtkama iz Rusije ili drugih zemalja?
Trudimo se graditi takvu suradnju. To ne mora biti ništa veliko i formalno. Primjerice, obično letimo istim letovima i posjećujemo iste sajmove. Pomažemo si međusobno naći partnere. No suradnja se primarno temelji na proširenju biznisa, što znači da gradimo suradnje koje nam pomažu da budemo snažniji. Ukupno surađujemo sa stotinjak tvrtki, i to ne samo iz Rusije, već iz cijelog svijeta.

Kupujete li u širenju kompanije koje razviju neku zanimljivu tehnologiju?
Nemamo takvu politiku.

U Hrvatskoj kao i ostatku regije planirate postati broj jedan u iduće tri godine, a tržišta u razvoju, u koja se i mi ubrajamo, donose vam najveći rast. Koji je dio tog tržišta danas najperspektivniji?
U ovom trenutku Afrika i Latinska Amerika imaju najveći rast. Afrika je kao tek rođeno dijete. Južnoafrička Republika je 2010. za Svjetsko nogometno prvenstvo odjednom od zemlje koja jedva ima internet dobila superbrzi “broadband” posvuda. To im je otvorilo svijet, ali ih u računalnom smislu učinilo jako ranjivima. Oni u 70 posto slučajeva surfaju preko mobitela, kao i u Brazilu. Glavna platforma je Android i zbog svega toga to je potpuno drukčiji svijet i velika prilika.

Ima li takvih prilika još?
Svakako, recimo Nigerija koja ima više od 130 milijuna stanovnika ili Egipat koji ih ima oko 80 milijuna. To su golema nova i u kontekstu interneta neistražena tržišta.

Ključan problem na svim tim tržištima, pa i na ruskom i hrvatskom, piratizacija je softvera, pa tako i vašega antivirusnog programa. Borite li se protiv piratizacije?
Kaspersky Lab ima jednostavnu strategiju. Mi smo ovdje da spasimo svijet. Smatramo da se naš softver ne piratizira, već se duplicira pa nema smisla računati propuštenu dobit. Uostalom, što više ljudi koristi naš softver, to nam je borba s računalnim virusima lakša.

Sigurnost

Što tvrtkama znači zaštita digitalnog identiteta kao novi koncept u sigurnosti?
To znači da im menadžeri i drugi zaposlenici neće biti izloženi hakerima, dok surfaju po nezaštićenim Wifijevima na aerodromima i slično, a također bolju zaštitu internih mreža.

Znači li to što umjesto antivirusnog alata sad prodajete zaštitu digitalnih identiteta da će sigurnosni softver biti skuplji za tvrtke?
Ne mijenja se cijena ni način prodaje, nego se poboljšava zaštita korisnika.

Apple vas je pozvao da poboljšate sigurnost iOS-a?
Tehnički nas nije pozvao već s njima imamo sporazum o suradnji, jer znaju da je “sigurnost na Macu” zapravo mit. Nužno je imati antivirusni alat na Macu.