'Picasso će biti prvi hrvatski ploveći hotel, s 80 kabina i 70 članova posade'

Foto: Davor Puklavec / Pixsell Foto: Davor Puklavec / Pixsell

Robert Sedlar, direktor tvrtke DIV Cruises, kojom Tomislav Debeljak ulazi na 
tržište turističkih brodova, o detaljima tog novog smjera domaće brodogradnje.

Hrvatska brodogradnja pronalazi nove “niše”. Kada je vlasnik samoborskog DIV-a Tomislav Debeljak prije pet godina preuzimao Brodosplit kazao je da će na navozima proizvoditi i brodove za vlastitu flotu. Sada se vidi na što je mislio, jer DIV Grupa proširuje poslovanje u sektoru luksuznih brodskih krstarenja kroz tvrtku Div Cruises. Ona postoji već godinu i pol dana na američkom tržištu, međutim, intencija je da s lokalnim dionicima naprave konkurentan iskorak na hrvatskom. Taj je novi sektor u DIV-u preuzeo Robert Sedlar koji je karijeru dosad gradio u renomiranim turističkim kućama poput Unilinea, gdje je bio sedam godina, te u Adriatic TT, Generalturistu, Speranzi. Sedlar je među prvima za hrvatske turističke tvrtke otvarao tržište Kine.

“Životna i poslovna orijentacija gospodina Debeljaka, očito je ponuditi nešto drukčije od ostalih, izvanserijsko. Kad imate viziju brodograditelja da s vlastitom flotom ima izlog specijaliziranih proizvoda koje želi u budućnosti umjesto tankera raditi u svom brodogradilištu, možete dati tržištu novu dodanu vrijednost. I moje je razmišljanje slično, zato je i za mene to izazov. U ovom trenutku kod nas je to nešto posve novo. Naši brodovi bit će ‘show room’ onoga što Brodosplit može graditi”, ističe Sedlar.

Vaša flota je uglavnom još u gradnji. Koliko brodova ima?

Imamo Katinu, superluksuznu 60 metarsku jahtu, koja je u najmu i plovi na Korzici, a početkom kolovoza vraća se u Jadran. Njome već pokazujemo da u Splitu možemo napraviti vrhunsku mega jahtu.

To je jahta za neograničenu navigaciju, najviše razine, čiji tjedni najam stoji od 200 do 300 tisuća eura, ovisno o sezoni.Tu je i Monet, građen ‘70.-tih i od temelja obnovljen u Brodosplitu, te time potvrđuje da se u Brodosplitu može u cijelosti od starog broda stvoriti izvanredan luksuzan brod. Riječ je o klasičnom brodu za krstarenja. Još su u gradnji dva broda, 62 metarski jedrenjak Klara, koji će biti pravi primjer da možemo graditi brod koji može raditi 95% na jedra, te Picasso, nicijalno građen kao riječni cruiser, primjer da ga se može preinačiti u pravi brod za krstarenja morima. Ovo je jedinstven poslovni početak u Hrvatskoj, a naša vizija je da Div Cruises zajedno s lokalnim dionicima ponudi tržištu jedinstven, unikatan i drugačiji proizvod.

Po čemu ste zapravo novi i posebni na tržištu?

Ne želimo ići u nišu velikih brodova za krstarenja po Mediteranu, niti biti kao manji brodovlasnici čiji brodovi plove samo od Dubrovnika do Splita ljeti. Želimo operirati cijelu godinu. Naša Katina plovi po Sredozemlju i Karibima, no ostali brodovi će biti na području Mediterana, gdje će uz Hrvatsku najčešće doticati Italiju, Sloveniju, Crnu Goru, pa i Albaniju i Grčku. Fokus nam je što više povezati domicilno tržište, pa kao kompanija želimo promovirati i hrvatski proizvod. Cilj nam je spojiti ‘plavu’ i ‘zelenu’ Hrvatsku na način da ponuda u jelovniku uključuje izvrsna i izvorna hrvatska jela i proizvode.

Kakvo je trenutno stanje na hrvatskom tržištu kad je riječ o krstarenjima?

Nažalost, posljednjih 20-ak godina postali smo primorska, a ne i pomorska zemlja. Nakon nekadašnjih domaćih perjanica, brodova Ambasador i Dalmacije, Hrvatska u principu nema svoj pravi brodi za krstarenja. Naš Picasso bit će prvi takav ploveći hotel. Danas u Hrvatskoj imamo ponudu turističkih brodova do 50-ak metara koji su uspješni i našli su nišu, no imaju ograničen doseg plovidbe od obale i mogu raditi samo na našem dijelu Jadrana. U odnosu na velike brodove za krstarenja, oni su ono što je privatni smještaj u odnosu na hotele. Div Cruises se pozicionira upravo u taj međuprostor s mogućnosti neograničene ili daleko veće navigacije. Pregovaramo s lokalnim dionicima o rutama i programima koji će biti originalni i konkurentni. Pratimo li što konkurencija radi po Mediteranu, posebice Grčka, stvarno je šteta ne iskoristiti ogroman potencijal koji mi u navigavanju imamo s naših 1186 otoka. Da potencijala za ovaj segment ima, potvrđuje i primjer jedne strane kompanije koja već operira na cjelogodišnjoj bazi na našoj strani Jadrana.

Kako ste se našli s Tomislavom Debeljakom?

Proveo sam 20-tak godina u turizmu i već neko vrijeme sam se pitao zašto mi u Hrvatskoj nemamo takvu ponudu i onda sam otkrio Div Cruises. Kontaktirao sam ih i našli smo se oko toga da utabamo novi put na našem tržištu i budemo prvi u svakom smislu. Brodosplit ima iskustvo u gradnji brodova i posljednjih godina, otkad je u okviru Div Grupe, okrenut je proizvodnji koja je ekonomski isplativa. Ova četiri broda pojedinačno su potpuno drukčija i ciljaju na različitu publiku i na različita tržišta.

Dakle, dva broda plove, dva su u izgradnji. Kada će zaploviti?

Operativni plan za Klaru i Picasso je da zaplove u ožujku 2019. Povrat investicije je procijenjen između pet i deset godina.

Jesu li već definirane rute za iduću godinu?

Još se utvrđuju, no za Klaru bi to za high-season bio Split-Kotor, a low-season Venecija-Kotor. Za Picasso smo predvidjeli za high-season Venecija-Kotor, a u low-season Venecija-Atena. Monet nam ove godine starta u rujnu na relaciji Venecija-Dubrovnik.

S kim od domaćih dionika razgovarate o suradnji?

S vodećim DMC agencijama u Hrvatskoj. Nećemo biti turistička agencija, no to je veliki izazov i s aspekta dobavljača, osoblja na brodovima.

I tu manjka radnika?

Kao i u turizmu općenito. No, za posadu na luksuznim brodovima potrebni su najkvalitetniji ljudi, od iskusnih kapetana do five-star kuhara i konobara. Govoriomo o od 20 zaposlenika na Katini, do 70 na Picassu. Za Picasso koji ima 80 kabina i 160 putnika, bit će u cijelosti potrebna internacionalna posada.

Na koje tržište i koje turiste ciljate?

Za ova četiri broda to su prije svega prekooceanska tržišta Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda, ali računamo i na turiste iz V. Britanije i Skandinavije. Oni preferiraju hedonistički i istraživački turizam.

O kolikoj prosječnoj cijeni kabine se radi?

Oko 2000 USD tjedno za kružna putovanja, a jahta ima posebnu cijenu.

Koji ste cilj koji ste zacrtali u Div Curisesu?

Nama je imperativ kroz tri godine, u suradnji s domaćim DMC-ima, uspostaviti cjelogodišnje operacije, a vizija je kroz pet godina etablirati se s vlastitom flotom od pet brodova na ovom dijelu Jadrana.

 

Planirate li, nakon što budu na tržištu, povećati flotu?

Bude li se posao razvijao kako smo planirali – naravno. A što se naše flote tiče, namjera je usmjeriti se u profil brodova kakav je Klara. Dakle, jedrenjaci od oko 70 metara koji mogu primiti oko 50 putnika, ali u veće i luksuzne kabine. To je izuzetan jedrenjak koji bez problema može ploviti preko Atlantika i to na jedra.
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve