D. Bago: Nema nam opstanka bez jačanja konkurentnosti

Autor: Marija Brnić , 21. svibanj 2012. u 22:00

Radimir Čačić izvoznicima je obećao povoljnije uvjete za modele A i A+, industrijsku strategiju do kraja godine, nove ugovore o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja…

Hrvatski izvoz dobro je podnio udar recesije i pokazao se najzdravijim dijelom gospodarstva, ali i dalje stagnira i nije dosegnuo razinu iz pretkriznoga prvog kvartala 2008. Posebno zabrinjava to što i dalje zaostaje izvoz proizvoda novostvorene vrijednosti. Stoga su nužna ulaganja u tehnološki i proizvodni sektor, koji jedini mogu povući zemlju iz krize. Poručio je to predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici Darinko Bago na jučer održanoj Sedmoj konvenciji hrvatskih izvoznika u Zagrebu. Upozorio je na to da su se lani investicije u kompanijama gotovo prepolovile i približile razini amortizacije. Iz tog je podatka prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić iščitao dodatni argument za poduzimanje čvrstih mjera u gospodarskoj politici, posebno prema izvozicima. Nabrojao je “labavljenje” uvjeta za kreditne modele A i A+ te novi program jačanja gospodarstva “težak” 8 milijardi kuna, koji će izvoznici moći uskoro koristiti.

Problem CEFTA-e
Izvoziti ili nestati jedina je perspektiva pred Hrvatskom, poručio je Čačić najavljujući da će do konca godine izraditi strategiju industrijskoga razvoja, od 2013. do 2020., kao i nacionalnu inovacijsku strategiju, a znatno više je, složio se, potrebno poduzeti na spašavanju prerađivačke industrije, sklapanju novih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te korištenju šansi kroz off-set programe.“Još nismo krivi, ali od kraja ove godine bit ćemo”, poručio je izvoznicima Čačić. U panel diskusiji posvećenoj perspektivama koje izvoznicima donosi ulazak u EU potpredsjednik Vlade Neven Mimica istaknuo je kako su već inicirani razgovori s Europskom komisijom o problemu gubitka bescarinskoga režima trgovine sa susjednim zemljama, članicama CEFTA-e, iz koje će Hrvatska automatski istupiti ulaskom u EU. No, dotad će, uvjeren je, biti postignut dogovor između tih zemalja i EU. Time će, dodaje, i članice EU biti stavljene u povoljniji položaj, ali su hrvatski proizvođači u prednosti jer imaju prepoznatljivost na tom tržištu. Povoljniji režim za poslovanje punopravnim članstvom Hrvatske u EU izvoznicima se otvara ne samo u odnosima sa zemljama europskog gospodarskog prostora, uključujući Švicarsku, nego i u bivšim kolonijama zemalja EU, što povećava broj potrošača u tom režimu na više od dvije milijarde ljudi. Samo otvaranje i moguće gubljenje tržišta Darinko Bago ipak ne smatra ključnim za izvoz u idućem razdoblju, nego nužnost jačanja konkurentnosti, bez čega nema opstanka izvoza.

Bolna tema – tečaj
Savjetnik predsjednika RH Boris Cota kratkoročno za naš izvoz važnim drži tempo izlaska iz krize naših glavnih tržišta u EU, a dugoročno svim izvoznicima savjetuje ulaganje u tehnologiju, koje jedino može jačati njihovu konkurentnosti i produktivnost. Cota očekuje da će, ustraje li Vlada na reformama i fiskalnoj konsolidaciji, cijena kapitala u Hrvatskoj ići prema dolje. Izvoznici i predstavnici Vlade ovlaš su se dotaknuli i vječne bolne teme izvoza – tečaja i njegova mogućeg pozitivnog utjecaja na izvoz. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić osvrnuo se na iskustvo Poljske, koja se lakše nosila s krizom, a kojoj je prošle dvije godine tečaj skliznuo 30 posto.

Što traže deklaracijom?

afirmaciju izvrsnosti i promicanje uspješnih
zaštitu na tržištu cefta-e nakon ulaska u EU
daljnje jačanje HBOR-a povećanjem temeljnog kapitala
pokretanje investicija u RH za proizvode za izvoz i za stjecanje referenci za izvoz
osiguranje konkurentnih dugoročnih kredita za kupce u inozemstvu (od 15 do 25 godina)
detaljnu studiju utjecaja ulaska Hrvatske u EU
kontrolu trošenja državnih subvencija, njihovo smanjivanje i djelomično preusmjeravanje prema izvrsnima
preispitivanje i pojednostavnjenje zakona koji otežavaju poslovne procese (Zakon o javnoj nabavi, Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o stečaju, Zakon o radu, registriranje imovine i funkcioniranje zemljišnih knjiga, Zakon o trgovačkim društvima…)
reformu sustava znanosti i obrazovanja, poticanje inovacija te bolju suradnju znanosti i gospodarstvenika
provedbu europskih standarda u nadzoru uvezene robe na tržište RH, s krajnjim ciljem afirmacije kvalitetnih domaćih proizvoda

Komentirajte prvi

New Report

Close