Za opremanje bolnica i laboratorija država je lani javnom nabavom potrošila 1,75 milijardi kuna ili 14 posto više nego u godini prije. Osim što su bile rastrošnije, hrvatske bolnice lani su bile i manje transparentne nego 2010. Zdravstvene ustanove propustile su objaviti rezultate za čak 16 posto navedenih javnih natječaja iako ih na to obvezuje Zakon o javnoj nabavi, pokazala je u srijedu objavljena analiza agencije Briefing e-servisi. Analiza je pokazala da je Klinički bolnički centar Zagreb i dalje najveći naručitelj, koji je lani ugovorio nabavu vrijednu 250 milijuna kuna u ukupno 267 sklopljenih ugovora. Najuspješniji dobavljač po ostvarenim prihodima je Medika, koja je sklopila 432 ugovora ukupne vrijednosti 213 milijuna kuna.

Analiza javne nabave opremanja bolnica i laboratorija, koju treću godinu zaredom provodi Briefing e-servisi, obuhvatila je 256 naručitelja. Kako ističu u agenciji, posebna pozornost posvećena je analizi transparentnosti javne nabave, odnosno broju obavijesti o sklopljenim ugovorima unatrag tri godine. Podaci su pokazali da je postotak objavljenih rezultata javne nabave u protekle dvije godine pao na 84 posto, dok je 2009. iznosio 86 posto. Najveći potrošač nakon Zagreba je KBC Rijeka sa 187 sklopljenih ugovora (211 milijuna), potom KB Dubrava s nešto više od 181 milijuna kuna te KBC Split sa 78 sklopljenih ugovora, ukupne vrijednosti 42 milijuna kuna. Među pet najvećih naručitelja u 2011. posebno se ističe KB Merkur, koji je povećao vrijednost sklopljenih ugovora za čak 533 posto, te KB Dubrava koja bilježi povećanje od 223 posto. Iako broj ponuđača koji sklapaju poslove s državom raste (tri posto u 2010. i čak 12 posto u 2011.), još se brže povećava dio kolača koji dijele najveći ponuđači. Među najvećima su i dalje četiri najveće veledrogerije, a udio Medike i Medical Intertradea porastao je sa 16 posto 2010. na 22 posto.