Na sajamskom prostoru Gudovac proteklog su vikenda održane četiri priredbe Bjelovarskog sajma. Za razliku od Proljetnoga međunarodnog sajma, na kojem se prodalo za milijun eura vrijedne poljoprivredne mehanizacije, ili Jesenskog, koji je najveći stočarski sajam u Hrvatskoj, upravo održani sajmovi bili su namijenjeni prirodi, razonodi i raznim natjecanjima. Održani sajam lova i ribolova Loreko, sajam konja i opreme Skok, zatim sajam sporta i rekreacije Sporek te prva hrvatska izložba voćnih vina Vovina privukli su velik broj posjetitelja. Ukupno godišnje u Gudovcu nastupi tisuću izlagača koje obiđe do 100.000 posjetitelja. Bjelovarčani kažu da ih to ne čudi jer sajmovanje u njih ima tradiciju dužu od 500 godina.

Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskog sajma, svrstava sajam u rang najvećih poljoprivrednih izložbi u okruženju, od Novog Sada i Radgone do Verone. “Naš Jesenski sajam je i državna stočarska izložba kakve nema u Hrvatskoj. Tu se uz mehanizaciju izlaže 500 životinja svih vrsta, od pura do konja, autohtonih i najmodernijih pasmina od kojih se odabiru najbolja grla. Takve izložbe imaju Radgona i Novi Sad, ali nismo nikome konkurencija i svatko ima svoju priču. Različiti su i termini pa je Novi Sad u svibnju, Radgona krajem kolovoza, a Bjelovar početkom rujna”, rekao je Salaj. Bjelovarski sajam, tumači nadalje, ima aukciju stoke, obično odabranih rasplodnih junica koje su na licitaciji. U Gudovcu se nalazi i prva hrvatska aukcijska dvorana. Austrija ih ima 23, a Slovenija i Srbija nijednu. To je bitno, dodaje Salaj, kad postanemo dio EU jer u Austriji nema poticaja ako se stoka ne prodaje u aukcijskim dvoranama u kojima udjele u vlasništvu imaju udruge stočara. Bjelovarski sajam nastao je prije 20 godina na farmi junadi tadašnjeg poduzeća Koopexport na kojoj su se organizirale prve stočarske izložbe. Nakon nekoliko godina osniva se tvrtka Bjelovarski sajam u kojoj danas radi dvanaest zaposlenih. Grad i županija kupuju 1997. sajam na oko 19 hektara. Prve su se izložbe održavale gotovo u blatu, ali unatoč tomu na sajmu je iz godine u godinu nastupalo po 20 posto više izlagača. Rast je smanjen otkako je počela kriza, ali broj izlagača i dalje raste. Sajam se od početka profilirao kao poljoprivredni. Bjelovar je prije pet godina pretekao Novosadski sajam, dok su sada podjednaki. Zagrebački velesajam pokušao je ulaziti u termine Bjelovarskog kako bi se održao sa sajmom poljoprivrede, ali ipak je propao zbog previsokih cijena izlaganja. “Bjelovarski sajam danas predstavlja poljoprivredu Hrvatske i nema konkurencije. Na Proljetnom sajmu je sve što se može naći na hrvatskom tržištu i nema te marke traktora ili kombajna kojih nema u Gudovcu. Kad je prije nekoliko godina država plaćala kapitalna ulaganja, znalo se prodati mehanizacije i za četiri milijuna eura. Još veći učinak je nakon sajma jer izlagači prodaju mehanizaciju koju su posjetioci vidjeli na sajmu, ali je tada nisu mogli kupiti”, kazuje direktor.