Bez vlastite visokotehnološke proizvodnje i njenog izvoza danas ne može opstati nijedna država, to je važna razvojna strategija

Foto: Tomislav Miletić / Pixsell Foto: Tomislav Miletić / Pixsell

Predsjednik Uprave Dok-inga, osnivač najpoznatijega svjetskog brenda robotskih strojeva za razminiranje, nedavni dobitnik Europske poslovne nagrade (EBA) za životno djelo, o razvoju i primjeni tehnologija, inovacijama i pronalasku svojeg puta uspjeha na globalnom tržištu zahvaljujući jedinstvenim rješenjima, te o m ogućnosti da Hrvatska više ulaže u razvojne i istraživačke projekte, podrži obrazovanje i poveća konkurentnost.

Četvrt stoljeća od osnutka Dok-Ing je najpoznatiji svjetski brend robotskih strojeva za razminiranje. Njegov osnivač i direktor, izumitelj Vjekoslav Majetić, kod nas je pak poznatiji po tome što je uspio u Hrvatskoj razviti i proizvesti prvi hrvatski električki automobil XD. Gospodarski još značajnije, uspio ga je ovdje i prodati. Prvi domaći električni automobil kupio je zagrebački FER. Majetić je razvio, proizveo i prodao i dva električna autobusa u Koprivnicu, razvio i proizveo električne mini kamione TOM TOM, električni džip, te električne motore Core. Za ove potonje ima partnere za izvoz u Španjolsku i Meksiko, prva narudžba je više od tisuću komada. Majetić je već razvio i novi osobni automobil na električni pogon zvan YD, a kojega se testna vožnja očekuje kroz godinu dana.
Klijenti Dok-Inga najveće su svjetske organizacije u rudarskoj, nuklearnoj i vojnoj industriji. Njegova tvrtka, iako u Zagrebu, sudjeluje na skupovima o virtualnoj stvarnosti, umjetnoj inteligenciji i robotici. Sve ono što biste očekivali od Applea, Googlea i Tesle iz SAD-a. Za svoj je rad Vjekoslav Majetić upravo dobio Europsku poslovnu nagradu (EBA) za životno djelo. Veliko je to priznanje, osobito kad se uzme u obzir da se za njega natjecao s drugim poduzetnicima iz EU, koja je jedno od tri gospodarski najinovativnijih i najpropulzivnijih područja na planeti. No, u Majetićevom uredu EBA nagrada za životno djelo, koliko god velika i značajna, nije usamljena. Vitrina je puna nagrada i drugih priznanja.

Koja vam je nagrada najdraža?

Ordeni predsjednika Republike Hrvatske Reda Danice Hrvatske. Jedan s likom Nikole Tesle iz 2010. godine i drugi s likom Blaža Lorkovića iz 2016. godine, i to za posebne doprinose hrvatskom gospodarstvu i inovativnom poduzetništvu.

Kao dobitnik nagrade za životno djelo što smatrate svojim životnim djelom?

Da biste mogli uspjeti morate to željeti. Tek onda slijedi uporan rad, traženje novih načina i jako guranje kako biste ono što proizvodite mogli financirati i plasirati na globalno tržište. Da je teško, teško je. Posebno proizvoditi nešto u Hrvatskoj. No, mislim da je Dok-ing dokaz da se može u Hrvatskoj razvijati i proizvoditi visoka tehnologija te da je to na neki način moje životno djelo. Sretan sam što su Dok-ingovi strojevi dosad pomogli u razminiranju više od 36 milijuna četvornih metara područja kontaminiranih minama i drugim eksplozivnim sredstvima te spasili brojne živote.  Sretan sam što smo spasili i mnoge živote rudara, jer naši roboti obavljaju najopasnije poslove umjesto njih. Sretan sam i što smo u Hrvatskoj stvorili radno okruženje u kojem 30-ak vrsnih mladih stručnjaka može stvarati i baviti se razvojem najnaprednijih tehnologija iz robotike, umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti i električnih vozila. Konačno, sretan sam što nam je tržište izvan Hrvatske i što su nam kupci vladine organizacije koje uredno plaćaju pa imamo financijsku stabilnost. Vlastita visokotehnološka proizvodnja i njen izvoz su važni. Bez njih niti jedna država danas ne može opstati.

Što je Dok-ingu bio okidač za uspjeh?

Iako smatram da država ima veliku ulogu u podršci visokotehnološkoj industriji, kao poduzetnik uvjeren sam da svatko mora tražiti svoju priliku. Neće vam nitko ni moći pomoći, ako si prvo ne pomognete sami. Dok-ing je uspio jer jer razvio dobar proizvod za razminiranje Hrvatske. Kad smo se dokazali ovdje, širili smo se van. Učinili smo razminiranje sigurnijim poslom. Uspjeli smo jer smo učili na vlastitoj koži. Malo je tvrtki na svijetu koje proizvode i rade sa svojim strojevima. Tako smo u naše strojeve utkali i vlastito iskustvo. Naši strojevi su učinkoviti, robusni, pouzdani u eksploataciji i rade na svim terenima. Močvarni teren svladali smo razminirajući okolicu Gline. U SAD-u smo ih testirali u pustinjskom okruženju...

Koliko ste dosad prodali robota za razminiranje?

Više od 300 sustava globalno, od čega ih je 30-tak u Hrvatskoj. Koriste se u mirovnim misijama, tvrtkama za razminiranje, vojskama, a kupuju ih čak i vlade kao donacije. Naš najpoznatiji i najveći kupac je američka vojska. Dok-ing je najpopularniji brend sustava za razminiranje na svijetu.

Kako ste uspjeli prodati visoku tehnologiju iz Hrvatske i tako napraviti globalno najpopularniji brend u svojoj niši? Kakvu ste izvoznu infrastrukturu trebali izgraditi?

Naša izvozna infrastruktura temelji se na kvalitetnim lokalnim partnerima i agentima, te kontinuiranoj prisutnosti na najznačajnijim specijaliziranim sajmovima, izložbama i konferencijama u svijetu. Ne možete postići prodajne rezultate bez izravnog kontakta s kupcem. Zato se oslanjamo na lokalne partnere, a imamo i dva ureda: u SAD-u i Južnoafričkoj Republici.

Zašto ljudi još uvijek ginu u razminiranju? Imat ćemo autonomna vozila za otići na tržnicu, ali zašto nemamo takva za uklanjanje mina?

Naši strojevi mogu raditi autonomno. No, njihova prva funkcija je da budu alat kojim čovjek upravlja sa sigurne udaljenosti. Naša prva misija je da čuvamo čovjeka. Zato kad isporučujemo našeg robota za razminiranje uz njega se može isporučiti i vozilo koje će biti komandni centar ili samo oprema za daljinski nadzor i upravljanje. Naravno da se može potpuno automatizirati posao razminiranja. No, to nije samo tehničko već i pitanje etike i regulative.

Koji su vam tu tehnički, a koji etički i regulatorni izazovi?

Dok-ing razvija vlastiti sustav autonomne vožnje, ali ne možemo ga uspoređivati s onim od Ubera, Applea i Googlea. Oni koriste poznate scenarije iz cestovne vožnje. Razminiranje se događa na svim vrstama terena pa se naš sustav mora moći snalaziti u daleko zahtjevnijim i nepredvidljivijim uvjetima. Tehnički, iz naše perspektive, zasad nema potrebe za punom automatizacijom razminiranja, takvi se poslovi obavljaju na manjim kvadraturama gdje je čovjekova asistencija više no dobrodošla. Etičke i regulatorne izazove najbolje sažima činjenica da ni Hrvatska ne priznaje da je razminiranje nekog područja gotovo ako ga cijelog barem jednom nije prošao čovjek i ručno pregledao svaki pedalj.

Kad već razvijate umjetnu inteligenciju koja može kao asistent i autonomno razminirati, hoće li Dok-ing i prodavati sustave za autonomnu vožnju ili neke njene funkcionalnosti?

Naš prvi električni automobil XD, ujedno prvi hrvatski e-automobil proizveden i prodan u Hrvatskoj upravo se za to koristi. U suradnji s FER-om u okviru jednog EU projekta radimo sustav automatskog parkiranja. Radimo još neke EU projekte na tom području. O prodaji umjetne inteligencije, kao i svake tehnologije, pitanje je tko je želi kupiti kao takvu, a tko kao dio proizvoda pa to zasad ne mogu komentirati.

Drugi strojevi po kojima ste poznati su rudarski. Što rudare? Do koliko kilometara idu pod zemlju?

Naši robotski strojevi mahom rade na vađenju platine, a imamo i modela koji rudare dijamante i druge vrijedne stvari. U Južnoafričkoj Republici imamo 35 rudarskih strojeva koji su znatno povećali učinkovitost tamošnjih rudnika i pri tome značajno povećali sigurnost rudara. Trenutačno razvijamo pet novih modela za AngloAmerican, najvećeg svjetskog proizvođača platine.
Što se dubine tiče to je nezahvalno govoriti, jer zapravo je svejedno. Metar ispod površine već ste u mrklom mraku. Što idete dublje to je topline, vlažnije, opasnost od urušavanja raste, a tu su i plinovi i tekućine, sve dakako drugačijeg kemijskog sastava od onog na površini. Tako da dubina tu dolazi posljedično. No, naglasio bih da nam je ponuda strojeva još šira.

U kojem smislu?

Pa recimo mi razvijamo i strojeve koji rudare uran. Jedan takav planiramo razviti za stranog partnera koji je jedan od najvećih igrača na globalnom nuklearnom tržištu. Jedan od razvojnih projekata odnosi se i na robote za asistenciju u slučaju havarija na plinskim bušotinama.

 

36milijuna

četvornih metara minski 'zagađenih' područja u svijetu pomogli su očistiti Dok-ingovi strojevi


U Zagrebu smo nedavno asistirali vatrogascima s našim robotom MVF-5. Pomogao je ugasiti požar koji bi trajao danima, u svega nekoliko sati. Razgrnuo je dio zgarišta s biološkim otpadom, gdje se stvarao metan, i omogućio vatrogascima da požar brzo ugase.

Kad smo kod vatre, visokotehnološkim tvrtkama trenutačno najviše gori pod petama zbog manjka stručnih kadrova. Kakva je situacija kod vas? Koliko od vaših 120-tak zaposlenika radi u razvoju?
Otprilike četvrtina je u razvoju, imamo dosta mladih i ambicioznih prodajnih specijalista koji su nam vrlo važni jer po cijelom svijetu traže nove klijente i partnere, ostatak ljudi radi u proizvodnji, kontroli kvalitete, nabavi, potpornim funkcijama i tvrtki kćeri Dok-ing Automotiv. Kako se u segmentu razvoja osjeća kriza, malo stagniramo. Jedan dio ljudi nam je otišao raditi u inozemstvo. Žao mi je zbog toga, jer da biste stvorili kvalitetnog inženjera treba provesti tri do pet godina radeći nakon školovanja. Neki od najboljih u tom trenutku odlaze. Plaće su nam iznad prosjeka grada, redovite, a trudimo se stvoriti dobre radne uvijete i ugodnu međuljudsku klimu. No, mladi traže nove izazove i žele isprobati raditi u nekim drugim sredinama, možda i drugim industrijama, što je razumljivo. Uvijek me žalosti kad nam ode netko od dobrih stručnjaka, a mogu se samo nadati da će se netko od njih i vratiti jednog dana s novim iskustvima. Srećom, ukupan broj zaposlenih u Dok-ing-u je stabilan.

Što bi po vama trebalo napraviti da se to riješi?

Mi zbog postojećih uvjeta poslovanja ne možemo napraviti puno toga. Treba nam bolja porezna politika kako bi se povećala konkurentnost hrvatskih proizvođača i izvoznika. Treba smanjiti izdvajanja za radnike i poreze da možemo povećati plaće.

Može li se to djelom riješiti kroz potpore visoko-tehnološkom razvoju?

Ako vlada ima instituciju koja podržava razvoj i nove tehnologije onda bi proces dolaženja do tih sredstava za projekte koji se temelje na razvoju i novim tehnologijama trebao biti jednostavniji i sredstva bi trebala biti obilnija. Ili bi trebalo snažnije poduprijeti izvozne poslove. Ili pak pronaći model javno-privatnog partnerstva na razvojnim projektima.

Ali država ima FGS-ove, Hamag Bicro, Habor, a odnedavno je startao i prvi lokalni VC. Zašto to nije dovoljno?

Dolazak do sredstava kod njih je kompleksan, a iznosi mali. Taj sustav treba ojačati i povećati. Usto, kao što sam spomenuo država ima moć regulacije kao i financiranja tržišta. To su sve pitanja strateških odluka hoćemo li kao društvo poduprijeti visoko-tehnološki razvoj u Hrvatskoj. Kao što sam spomenuo jedan dio moraju i mogu poduzetnici napraviti sami, ali nužna je i pomoć društva da bi stvar eskalirala. Pogledajte slučaj Elona Muska s Teslom te uloge koju je američka država u tome odigrala.

Što sanjate raditi? Rovera kojeg bi poslali na Mjesec i Mars ili neki model da rudari na kometima?

Ja sam vrlo praktičan. Da biste napravili rover koji će ići po Marsu morate imate raketu koja će ga ponijeti. Znači morate imati neku infrastrukturu, neke preduvjete. Ako radite nešto vizionarsko, a to nije odmah primjenjivo i funkcionalno, onda toga neće ni biti.

S obzirom na vaš razvoj robotskih i električnih vozila, kako vidite budućnost prometa? Hoćemo li stvarno u budućnosti imati potpuno autonoman promet?

Mislim da do pune automatizacije prometa u gradovima, znači vrlo napućenim sredinama, mora doći. To bi značajno smanjilo broj žrtava i sudara. Prvi korak će vjerojatno biti sustavi protiv kolizije, a zatim ćemo vidjeti i druge sustave koji će vozače u područjima gdje mogu ugroziti tuđe ljudske živote natjerati da poštuju prometna pravila. No, ne treba o tome razmišljati kao budućnosti. Dio te tehnologije već je dostupan danas.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve