Jedan od ozbiljnijih problema geodetske struke je sve veća nezaposlenost. Naime, prije ekonomske krize nezaposlenost je u struci bila gotovo nepoznat pojam. Velika potražnja za geodetskim uslugama omogućila je zapošljavanje većine slobodnih resursa koje je producirao obrazovni sustav. No, to se brzo promijenilo u 2009. godini kada dolazi do porasta nezaposlenosti od 72%, da bi se isti trend nastavio i u 2010. To je dovelo do situacije da je krajem 2011. bilo trostruko više nezaposlenih geodeta nego prije izbijanja krize.Trenutno je na Zavodu za zapošljavanje (prema službenim podacima za prvi kvartal 2012.) registrirano 104 nezaposlena diplomirana inženjera geodezije (od kojih je 63 bez radnog iskustva), 34 inženjera i 361 geodetski tehničar. Ukupno 499 geodeta i geometara.

Konkurentnost
U ovoj, relativno maloj struci, gdje je manje od 2000 geodeta i geometara zaposleno u realnom sektoru, to je alarmantan broj. S obzirom na stanje u gospodarstvu, za očekivati je da će se broj nezaposlenih još povećati, te da će do kraja 2012. godine biti više od 700 nezaposlenih geodeta i geometara. S druge strane, svakodnevno smo svjedoci problema koji nastaju u svim sferama gospodarskog i društvenog života u Hrvatskoj, a koji su vezani uz nesređene zemljišne evidencije – katastar i zemljišne knjige. Najviše se to odnosi na investicije i probleme koje investitori imaju pri pokušajima ulaganja u Hrvatskoj. Na nedavno održanom REXPO investicijskom forumu, Marinela Mostić, direktorica KPMG-a iz Zagreba, izjavila je da su nesređene zemljišne knjige jedan od najčešćih razloga zašto investitori odustaju od ulaganja u Hrvatsku. Stanje zemljišnih evidencija utječe i na konkurentnost. Na ljestvici “Doing Business” od 180 zemalja svijeta (gdje Hrvatska drži ukupno 80. mjesto), Hrvatska je na 102. mjestu u kategoriji “Upis vlasništva” (161. u kategoriji “Vrijeme potrebno za uknjižbu”). Azerbajdžan, zemlja koja se u posljednje vrijeme ističe kao zemlja brzog gospodarskog razvoja u ukupnom poretku je nešto bolja od Hrvatske, na 66. mjestu, ali je u kategoriji “Upis vlasništva” na 9. mjestu, što je veoma indikativno.HUP-Udruga geodetsko-geoinformatičke struke, prije godinu dana izašla je s podatkom da je tek 1,8% teritorija Hrvatske katastarski i zemljišno sređeno kroz postupke katastarske izmjere u posljednjih 20-tak godine, dok se preostalih čak 70% temelji na austro-ugarskim izmjerama iz 19. stoljeća. Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, u prvim nastupima izrazio je snažnu želju i namjeru da po tom pitanju u svom mandatu postigne zapažene rezultate. Hrvatska banka za obnovu i razvoj uvrstila je katastarske izmjere u svoj program kreditiranja komunalne infrastrukture. Interes jedinica lokalne samouprave za rješavanjem problema zemljišnih evidencija je veoma značajan (njih više od 200 je izrazilo interes za sufinanciranje od 60 do 100% troškova katastarske izmjere). Dakle, postoji ogromna potreba, postoji financijska konstrukcija, postoje nezaposleni kapaciteti koji vape za poslom… I, što se čeka? HUP-UGGS je na konferenciji za novinstvo 30. svibnja 2011. godine predstavio publikaciju “Točne zemljišne evidencije – osnovni preduvjet razvoja RH”. Publikacija je predstavljena Predsjedniku Josipoviću i Vladi, a održana je i zapažena konferencija na tu temu, te su započete određene aktivnosti s ciljem rješavanja nagomilanih problema. Promjenom izvršne vlasti, aktivnosti su značajno usporene ili čak zaustavljene.

Zahtjevi
Udruga je održala sastanak s resornim ministrom i ravnateljem Državne geodetske uprave, te je zatražila sastanke sa svim ministarstvima koja su mjerodavna za probleme zemljišnih evidencija, kao i s premijerom Zoranom Milanovićem. Udruga traži da se izradi i pokrene Nacionalni program sređivanja zemljišnih evidencija, prvenstveno kroz postupke katastarskih izmjera, ali i druge geodetske, te upravno-pravne i pravne postupke, izradi i pokrene Program konsolidacije poljoprivrednog zemljišta kroz postupke komasacije, izradi i pokrene Program sređivanja evidencija državne imovine, pokrene izrada Katastra zgrada Republike Hrvatske.Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta u jednom dnevnom listu od 6. studenog 2010. godine ustvrdila je da: “Dvadeset godina propuštamo podići na noge temeljne stupove državotvornosti: porezni broj, gruntovnicu, razne registre, sudstvo…” Cilj HUP-UGGS je da se usmjerimo upravo na izradu raznih registara, modernih i ažurnih, kako bi “temeljni stupovi državotvornosti” mogli nositi ekonomski razvoj Republike Hrvatske. Geodetska struka može i treba dati tome svoj značajni doprinos.