Belupo upozorava da bi ACTA dala prevelike ovlasti hrvatskim carinicima

Izvoz lijekova bio bi prepušten samovolji carinskih službenika i njihovoj procjeni krši li lijek nečija intelektualna prava

Kontroverzni međunarodni sporazum protiv krivotvorenja ACTA ne proširuje prava intelektualnog vlasništva, već širi represivne metode kojima se ta prava provode. To neće utjecati samo na građanske slobode, već i na gospodarstvo, kažu u koprivničkom Belupu, drugoj najvećoj farmaceutskoj kompaniji u Hrvatskoj, upozoravajući da ACTA daje prevelike ovlasti carinicima. “Možda je najveća prijetnja iz ovog sporazuma mogućnost pogranične zapljene ‘sumnjivih’ proizvoda”, kaže glasnogovornica Belupa Snježana Foschio-Bartol.

'Slučajne' zapljene
Foschio-Bartol dodaje da Belupo osobito pazi na zaštitu intelektualnog vlasništva pa smatra da se to ne bi trebalo događati, ali da se ne isključuje ta mogućnost u izvozu, odnosno u državama tranzita. U domaćoj farmaceutskoj kompaniji pojašnjavaju da ACTA omogućuje zapljenu i uništenje lijekova na granici za koje granični službenici prema svom nahođenju smatraju da je naziv proizvoda ili njegov izgled sličan zaštićenom žigu treće strane. Sličan slučaj već je zabilježen prije tri godine u Njemačkoj gdje su tranzitnu pošiljku lijekova carinici zadržali punih mjesec dana samo zato što je zaplijenjeni, ali legalan, generički lijek Amoxicillin imao slično ime kao registrirani brend Amoxil farmaceutske korporacije GlaxoSmithKlein. Foschio-Bartol kaže da se zato takve procjene nipošto ne bi trebalo prepustiti jednostranoj i trenutnoj ocjeni graničnih službenika. “Pogotovo uzimajući u obzir sve posljedice takve odluke, a posebno prekid opskrbe tržišta lijekovima”, naglašava Foschio-Bartol dodajući da bi se ocjena sličnosti dvaju zaštićenih znakova trebala provesti zakonom propisanim postupkom. Belupo stoga očekuje da će Hrvatska, potpiše li ACTA-u, iz primjene isključiti dijelove koji se odnose na patentna prava i zaštitu povjerljivih informacija prema kojima bi carinici imali još veće ovlasti. Mogli bi tako procjenjivati krše li aktivni sastojci lijekova patente. To sada rade multidisciplinarni stručni timovi vještačenjima i sudskim procesima.

Velika industrija
U Plivi navode da hrvatski propisi već sada u punom opsegu štite prava intelektualnog vlasništva pa s eventualnim prihvaćanjem ACTA-e ne očekuju promjene u poslovanju. Trgovina lijekova u Hrvatskoj vrijedi pet milijardi kuna godišnje. Prva je Pliva s prodajom od 608 milijuna kuna, slijede Belupo sa 475 i Roche sa 338 milijuna. Agencija za lijekove i medicinske proizvode još nije zabilježila slučaj krivotvorenja lijekova.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!