Hrvatske vode izvjestile su da zbog suše, neuobičajeno visokih temperatura te povećane potrošnje vode ima sve više problema u pojedinim sustavima vodoopskrbe. Najveći su u Istarskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Cijela Istra, zatim gradovi Orahovica, Zdenci, Čačinci, Crnac, Pakrac, Lipik i Požega sve teže osiguravaju opskrbu vodom. Odluke o ograničenju korištenja voda već su donesene u Istarskoj županiji i za Orahovicu, Čačince, Zdence i Crnac.

Hrvatske vode u ovoj godini raspolažu sa 47,7 milijuna kuna za sufinanciranje interventnih mjera. U Istri se tako ljetos u suradnji s komunalnim tvrtkama sa 15,3 milijuna kuna sufinancira gradnja i proširivanje vodocrpilišta kako bi se osigurale dodatne količine vode za cijeli poluotok. Sa 4,5 milijuna kuna sufinancira se i vodocrpilište Dubočanka u Požeštini. Problemi nastaju i tamo gdje nije izgrađena javna vodoopskrba i gdje presušuju plitki bunari, a voda se doprema cisternama Hrvatske vojske, robnih rezervi ili DVD-a. Vode nema i tamo gdje je izgrađena vodoopskrbna mreža, ali se građani ne mogu priključiti jer nemaju legalizirane objekte ili ne mogu platiti relativno skupe vodovodne priključke. Puno vode gubi se zbog zastarjelih vodovodnih mreža, građenih i prije 100 godina. Naravno, gubici nisu vezani isključivo za starost objekata nego više na mjestima gdje se ne ulaže u održavanje i modernizaciju sustava, gdje nije uveden sustav daljinskog nadzora i upravljanja ili gdje su dijelovi sustava ili čak cijeli sustavi bili na okupiranom području. Ukratko, iz Hrvatskih voda upozoravaju kako se opadanje izdašnosti izvora i razine vode u podzemlju i akumulacijama spustilo na najniže do sada zabilježene razine. Nastavi li se sušno razdoblje, poručuju, vrlo je teško prognozirati što će se dogoditi s opskrbom vode u pojedinim sustavima. Komunalne tvrtke dovele su vodocrpilišta do maksimalne iskoristivosti i gdje god se može crpke se spuštaju u dublje dijelove bunara ili akumulacija. Kako do sada crpilišta nisu radila u tako ekstremnim uvjetima, teško je predvidjeti koliko dugo će se voda moći crpiti.

Dugoročni planovi

Povećati kilometražu vodovoda i smanjiti gubitke vode
Hrvatske vode do 2030. planiraju povećati opskrbljenost stanovništva pitkom vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava s postojećih 80% na prihvatljivih 90 posto. Prosječni gubici vode od 46% trebali bi se pak smanjiti na planiranih 15 do 20 posto, što se smatra uobičajenim za dobro održavane vodoopskrbne sustave starije od 100 godina.