Indeksi Zagrebačke burze danas stagniraju, uz uobičajeno slab promet za kraj srpnja, a najviše se trguje dionicama Đuro Đaković holdinga, Plave lagune i Lošinjske plovidbe holdinga.

Crobex indeks stagnirao je oko podneva na 1.819 bodova, dok je Crobex10 bio u blagom plusu, za 0,11 posto, na 1.031 bodu.

Redovni promet dionicama iznosio je 4,4 milijuna kuna, što je otprilike 1,2 milijuna više nego jučer u ovo doba.

„Crobexi danas stagniraju, uz karakteristično slab promet za kraj srpnja. Trgovanje je solidno, a najviše se trguje dionicama Đuro Đaković holdinga, Plave lagune i Lošinjske plovidbe holdinga, koja je i najveća dobitnica“, kaže nezavisni burzovni analitičar Roman Rinkovec.

Najveći promet bilježi dionica Đuro Đaković holdinga, 545.000 kuna, a cijena joj je oslabila 0,34 posto, na 47,5 kuna.

Po likvidnosti slijedi dionica Plave lagune, sa 466.000 kuna prometa i skokom cijene za 3,9 posto, na 3.340 kuna.

No, najveća dobitnica je zasad dionica Lošinjske plovidbe, čija je cijena porasla 12,7 posto, na 184 kune, uz 419.000 kuna prometa.

Znatnije su poskupjele i dionice Jadranskog naftovoda, za 6,26 posto, Belja, za 2,8 posto, te Zagrebačke banke, za 1,62 posto.

Najveća je gubitnica, pak, dionica Ingre, s padom cijene za 9 posto, na 2,32 kune. S padom cijene za 4,1 posto slijedi dionica AD Plastika, kojom se od danas trguje bez prava na isplatu dividende od 4 kune po dionici.

Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 239.000 kuna prometa, a cijena joj stagnira na 150,4 kune.

U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je da je u lipnju industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala 1,7 posto na godišnjoj razini, što je njezin prvi pad nakon pet mjeseci rasta i znatno slabiji podatak nego što se očekivalo.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u lipnju industrijska proizvodnja porasla za 0,6 posto na godišnjoj razini.

Od važnijih makroekonomskih podataka za razdoblje od travnja do lipnja, preostaje još samo izvješće o prometu u trgovini na malo u lipnju. U svibnju je potrošnja pala oštrih 1,8 posto na godišnjoj razini.

S obzirom na to, kao i na pad građevinske aktivnosti i slabljenje zamaha u industrijskoj proizvodnji, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić očekuje pad gospodarstva u drugom tromjesečju.

„Dosadašnji rezultati na razini drugog tromjesečja, i to preliminarni u turizmu što se tiče predsezone, ali isto tako i u industriji i trgovini na malo, sugeriraju da bi pad BDP-a mogao biti nešto izraženiji nego što je bio na početku godine“, zaključuje Zdeslav Šantić.

U prvom tromjesečju BDP je pao 0,4 posto na godišnjoj razini, 10. kvartal zaredom.