Nešto više od 20 posto kompanija čije dionice su uvrštene na Zagrebačku burzu su u postupku predstečajne nagodbe. Prema podacima koje smo dobili od Burze, 39 kompanija dalo je prijedlog Financijskoj agenciji za otvaranje nagodbe.

Od tog broja, dva su postupka obustavljena. Riječ je o nekadašnjem nekretninskom fondu, danas dioničkom društvu, Terra Firma te IPK Osijeku. "Tvrtka koja je krenula u predstečajnu nagodbu je to napravila da bi iz te nagodbe izašla još bolja, načelno govoreći. Ide li se u tom smjeru, s obzirom koliko taj postupak traje, ne znam. Trenutno ne mogu dokučiti što to znači za investitore", izjavio je Hrvoje Japunčić, nezavisni analitičar tržišta kapitala. Ističe da je tržište kapitala u biti mjesto na kojemu se valorizira kompanija i prikuplja kapital. "Danas u Hrvatskoj ono to nije. Sve kompanije koje to mogu, traže načina da se maknu s burze, a oni koji su u predstečajnoj nagodbi vrlo vjerojatno nisu u tom postupku zbog burze i tržišta", smatra Japunčić.

Od spomenutog broja kompanija koje su zatražile ulazak u predstečajnu nagodbu čime će se pokušati spasiti od propasti, njih 27 je u postupku. Institut predstečajne nagodbe država je uvela u posljednjem tromjesečju prošle godine kako bi pokušala riješiti ogromnu nelikvidnost sustava koja je tada iznosila 44 milijarde kuna. Tisuće kompanije prepoznalo je nagodbu kao posljednju slamku spasa, a na Zagrebačkoj burzi prvi je to napravio Dalekovod. Ta je posrnula građevinska kompanija 3. prosinca Fini predala zahtjev za otvaranje nagodbe koja je pokrenuta dva i pol tjedna kasnije. No, iako je Dalekovod postigao dogovor s vjerovnicima i ima plan restrukturiranja kojim će Fond gospodarske suradnje Nexus dokapitalizirati kompaniju sa 150 milijuna kuna, još uvijek se čeka rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu.

Prošlo je više od šest mjeseci od početka postupka. Na primjeru Dalekovoda vidi se koliko je institut predstečajne nagodbe dobar za kompanije, ali loš za dioničare."Većina nagodbi završit će tako da se dio duga kompanije pretvori u vlasnički udio, što smanjuje utjecaj ostalih dioničara. No, završetkom nagodbe, kompanije postaju nisko zadužene i bolje mogu poslovati", objasnio je Darko Brborović, čelni čovjek OTP Investa. S obzirom na to da predstečajna nagodba nije isto što i stečaj, dionicama kompanije u tom postupku i dalje se može trgovati na burzi. 

Čišćenje tržišta

Manje kompanija, veći prometi

Kompanije koje su ušle u predstečajnu nagodbu povećale su zahtjeve ZSE za njihovim praćenjem, kaže predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić. Investitori se nadaju da će se i postupcima predstečajne nagodbe, burza "očistiti" od loših kompanija čime bi ZSE postao atraktivniji. "Neke od burzi u okruženju imaju tako mali broj izdavatelja i puno veće promete od naših. Čini se da broj izdavatelja nije bitan, već kvaliteta uvrštenih društava i zainteresiranost investitora", kaže Gažić. Najavljuje da će se novim nacrtom pravilnika, koji je još u fazi rasprave, promijeniti struktura tržišta, no nije htjela reći kako.

Neke od kompanija na ZSE koje su u predstečajnoj nagodbi

• Badel 1862
• Dioki
• Dalekovod
• HTP Korčula
• Industrogradnja
• Magma
• Nexe grupa
• Optima telekom
• Varteks
• Vjesnik