Ostoji se smiješi 15 milijuna kuna, ostalima novac ako su nastupili zajedno

Autor: Suzana Varošanec , 12. travanj 2013. u 18:15
D. Ostoja, predsjednik SN Holdinga, koji je lani odlučio isplatiti 130 mil. kn zadržane dobiti iz ranijih godina/PIXSELL

Eventualno je obeštećenje u slučaju SH holdinga čisto, a kod HUP-a je dvojbeno je li riječ o kolektivnom prijedlogu ocjene ustavnosti.

Linićeva najava da će izmijeniti sporne odredbe Zakona o porezu na dohodak dobra je vijest za investitore jer više neće državi plaćati 12 posto poreza kad je riječ o isplatama zadržane dobiti iz ranijih godina.

Samo SH Holding Darka Ostoje ima na raspolaganju više od pola milijarade kuna zadržane dobiti do 2011., pa ako svojim investitorima kompanija odluči taj dio isplatiti, oni više neće biti hendikepirani plaćanjem spornog poreza. No, za Ostoju je važno i pitanje što će Ustavni sud reći za porez koji je, prema njegovu mišljenju protivno Ustavu, lani već plaćen. Naime, uz HUP-ov prijedlog samo je još jedan u proceduri Ustavnog suda, i to onaj SN Holdinga. Priznavši pogrešku ministar je najavio zakonske izmjene, no time nisu vezane ruke ustavnim sucima. Taj sud može sam odlučiti riješiti pitanje ustavnosti spornih odredaba. Naime, čak i nakon što prestanu vrijediti sporne odredbe, Ustavni sud ima na raspolaganju još cijelih godinu dana utvrditi da su one bile neutemeljene.

O tome, pak, ovisi kakav će biti epilog pitanja može li se uopće od države vratiti novac koji je zagrabila na sporni način. I teoretski je zanimljivo pitanje što nova situacija izazvana prestankom važenja neke zakonske norme može značiti za postupak u kojem se njezina ustavnost ocjenjuje. Profesor ustavnog prava Branko Smerdel kaže da inače Ustavni sud može donijeti svoju odluku i ukinuti odredbe koje su prestale vrijediti.  "Ako je zakonska odredba prestala važiti, i dalje Ustavni sud može utvrditi da nije bila ustavna, ali od prestanka važenja ne smije proći više od godine dana", objašnjava Smerdel. Upozorava pritom na dvije važne stvari: zakonske odredbe moguće je ukinuti (one u podzakonskim propisima se poništavaju), ali od ukidanja učinak mogu imati samo oni koji su se obratili Ustavnom sudu.   To što postoje samo dva predlagatelja (HUP i SN Holding) neobično je, posebno u odnosu na tisuće onih koji su se Ustavnom sudu žalili pokušavajući srušiti krizni porez.

To, pak, znači da bi SN Holding imao čistu situaciju. Drugim riječima, put do postupka za obeštećenje bio bi otvoren ako bi Ustavni sud odlučio da su neustavne odredbe zakona u navedenom roku. Kod HUP-ova prijedloga, pak, postoje dvojbe vezane uz pitanje je li riječ o kolektivnom podnesku. Odluka bi se odnosila na sve pogođene članice udruge samo pod uvjetom da sud prizna takav status, a po nekim pravnim tumačenjima to je moguće.Što se tiče konkretnih interesa, SN Holdingovi nisu dvojbeni. Štoviše, postoje milijunski razlozi što je pojedinačno, mimo HUP-a, i predložio pokretanje postupka ocjene ustavnosti. Na skupštini koja je lani odlučivala o poslovanju SN Holdinga za 2011., sudeći prema prijedlozima, isplaćeno je 130 milijuna iz ranijih godina zadržane dobiti, što znači da se praktički bore za interese investitora teške 15-ak milijuna. Ostoja nije bio dostupan za komentar. 

Komentirajte prvi

New Report

Close