U petak počinje tradicionalna 19. međunarodna konferencija Zagrebačke burze na kojoj će najviše biti riječi o globalnoj financijskoj krizi i kako se ona prelila u Hrvatsku. Isto tako i kriza koja je počela u Americi kolapsom tržišta nekretnina polako se prelila na Zagrebačku burzu.

Prometi su na izuzetno niskim razinama, dionice su podcijenjene. No naznake optimizma postoje, CROBEX je počeo jače rasti. Je li to početak dugotrajnijeg optimizma ili je samo riječ o trzavici?
Svjesni smo da su prometi ove godine na izuzetno niskim razinama i bez obzira što smo u rujnu imali velik rast i indeksa i prometa koji su se gotovo udvostručili u odnosu na mjesec prije prometi u prvih devet mjeseci gotovo su prepolovljeni u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Upravo je to bila jedna od ideja za ovogodišnju konferenciju da pokušamo ljudima objasniti što je točno financijska kriza. Doveli smo vrlo respektabilne strane i domaće predavače, ljude iz realnog sektora, financija, čelnike najviših državnih financijskih institucija i političare na konferenciju koji će s globalne i domaće razine analizirati krizu i njezine posljedice.

Institucionalni investitori očekuju daljnji razvoj infrastrukture tržišta te veću i raznovrsniju ponudu financijskih usluga. Hoćete li im udovoljiti i sljedeće godine i ponuditi nove financijske instrumente?
Zagrebačka burza kontinuirano radi na razvoju infrastrukture tržišta. Ako promatramo nekoliko godina unatrag, burza je inicirala pokretanje Komisije za vrijednosne papire i SKDD i naravno svega onoga što može pripomoći razvoju. Međutim, burza ne može riješiti probleme sama, nego samo s ostalim sudionicima tržišta. Postoji još puno institucija koje moraju biti u tom zajedničkom procesu, od SDA, brokerske zajednice, institucionalnih investitora i banaka da bi se ta infrastruktura razvila. Neki pitaju zašto nema primjerice ETF-ova? Mi na burzi možemo ostvariti sve što netko želi. Ako podnese zahtjev za uvrštenje, mi ćemo to učiniti. No netko taj ETF treba stvoriti, netko s njim treba htjeti trgovati, kupovati i prodavati. Netko mora sačiniti prospekt, odobriti. Ne možemo mi kao burza s nekom bankom dogovoriti da to podrži, ne možemo se mi dogovarati s investitorima da to kupuju, ne možemo mi izraditi prospekt. To je njihov zadatak.

Ima li onda uopće signala iz investicijske zajednice za novim instrumentima?
Ima i mi ćemo vrlo rado pomoći onoliko koliko možemo. Ali problem je u tome što se mora razlučiti što je zadatak burze, a što ostalih. Mi smo stvorili pravni okvir za “market making”, tehnički preduvjeti su napravljeni. No nema nijednog “market makera”. Mi razgovaramo sa svima i pomažemo koliko možemo, ali neke stvari moraju sami napraviti.

A gdje je nestao ‘short selling’?
Nigdje nije nestao. Jedan od preduvjeta je i nova funkcionalnost u SKDD-u. Mi u ovoj situaciji guramo taj projekt jer je to u našem interesu i interesu čitave industrije. Naime, “short sellingom” se povećava likvidnost i prometi, može se “hedgirati” i slično. Isto kao i već spomenuti ETF – to je za nas manji dio posla. Ključna stvar je SKDD. Ne želim sad prebacivati loptu na njih. I oni su u međuvremenu imali usklađenje s novim zakonom i morali su preroštati svoj sustav. Mi smo ovaj projekt započeli, obavijestili smo Hanfu, ali je na zahtjev registra odgođeno do jeseni. Sada bi se opet to trebalo pokrenuti.

Kada bismo onda mogli napokon očekivati ‘short selling’?
Onda kada svaki sa svoje strane i svi zajedno napravimo domaću zadaću i kada sagledamo ključne stvari tog projekta. Naravno, neke stvari se ne mogu predvidjeti i može doći do dužeg rada. Važno je to da mi to želimo napraviti, postoji potreba na tržištu, znamo da mi to hoćemo i možemo napraviti. Samo je sada pitanje vremena.

Zašto nema nikoga na ‘Prime marketu’?
Nema tehničkih uvjeta za to, potrebno je imati dva “market makera”. Netko se treba prijaviti da želi biti na tom tržištu i mora imati dva “market makera”. Vjerujem da će biti interesa i vjerujem da će oni koji su u prvoj kotaciji, ali čak i oni koji nisu u prvoj kotaciji, a imaju velik promet i “free float”, kandidirati se za tu kotaciju.

Koju kompaniju biste htjeli vidjeti na Zagrebačkoj burzi, a da nije uvrštena?
Ne znam, volio bih da kompanije koje su u nižoj kotaciji idu u višu kotaciju jer imaju već sve preduvjete za to. Ericsson NT i Adris su jedne od tih kompanije. S druge strane imate Zabu i PBZ koji su najlikvidnije financijske dionice, a imaju jako mali “free float”. A koje su nove kompanije? Vjerujem da negdje ima skrivena neka dobra kompanija.

Koliko naknade Zagrebačke burze imaju utjecaja na izlistavanje dionica i želju za odlaskom u višu kotaciju?
Mislim da naknade nisu problem. Onoga trenutka kada kompanija dođe na burzu, tada nastaje odgovornost kompanije, ali i burze. Mi preuzimamo određen rizik koji naplaćujemo kao naknadu za izlistavanje na kotaciji. Mi vodimo računa da sve bude prema pravilima i zakonu. S druge strane kompanija može reći: “Mi smo u najvišoj kotaciji Zagrebačke burze.” Mogu to napisati u prospektu, poručiti stranim investitorima u svijetu, može to napisati u zahtjevu za kredit i slično. To ima svoju težinu. Donosi neki benefit. Je li to skupo? Mislim da nije. Za kompaniju tržišne kapitalizacije od dvije milijarde kuna 20.000 eura godišnje nije puno. Tu su i provizije na trgovinu koje su minimalne. Provizija za prvi segment je 0,08 posto, za drugi segment 0,06 posto. Bečka burza ima 0,04 posto. Usporedite promete Zagrebačke i Bečke burze pa recite možemo li mi poslovati stabilno i efikasno u odnosu na njihove promete.

Što je s prodajom Zagrebačke?
To je pitanje koje morate postaviti dioničarima. Dobio sam kritiku da sam neovlašteno pregovarao sa stranim burzama, stoga ne mogu odgovoriti na to pitanje.

Kakva je situacija među dioničarima Zagrebačke burze?
Netko je rekao da se ova godina mjeri do skupštine i od skupštine. To što je bilo mislim da je to rezultat samo niza nesporazuma i krivih interpretacija. Postoje li i dalje? Mislim da da. Što mi tu možemo napraviti? Samo raditi onako kako smo zamislili.

Koliko je porezna politika utjecala na situaciju na tržištu kapitala?
Sjećate se najava mijenjanja poreza i kako je tržište reagiralo. Sjećate se nespretne izjave kako će se ukinuti II. mirovinski stup. Sve te izjave donose nesigurnosi i nemir na tržištu. Investitori koji imaju dugoročan cilj na tržištu i ne opterećuju se dnevnim zbivanjima počinju osjećati nesigurnost u svoju investiciju pa se odlučuju na prodaju te naposljetku odu s tržišta. Ali to je sve rizik tranzicije, a mi smo malo tržište.

Što je s akvizicijama Zagrebačke burze?
Na početku godine smo imali situaciju gdje je dio dioničara bio nezadovoljan radom Zagrebačke burze i Uprave jer se neki ne slažu sa strategijom burze koja je donesena prije tri godine. Ono što je pred nama je potvrda ili odbacivanje te strategije, a do kraja godine se prema zakonu mora izabrati novi Nadzorni odbor gdje će se odlučivati i o akvizicijama. Jedan od ciljeva strategije bio je i postati regionalni centar i išli smo prema tome.

Jeste li ostvarili te ciljeve?
Nismo, ali smo bili jako blizu.

Što je nedostajalo?
Konsenzus svih dioničara. Podrška Nadzornom odboru i Upravi da se nastavi tim putem. Ako se sjećate, bili smo kandidat za kupnju Crnogorske burze, bili smo vrlo blizu kupnji Makedonske burze. Sarajevsku nismo mogli kupiti zbog zakonskih ograničenja. Bilo smo korak do cilja. Čekamo novi Nadzorni odbor i redefiniciju strategije ili njezinu potvrdu.

najbolji na jednome mjestu

Koliko ova konferencija pridonosi razvoju tržišta?
Ovo je kontinuirano obrazovanje. Cilj nam je dovesti najbolje stručnjake koji će govoriti o aktualnim temama i gdje će čuti stvari od uglednih ljudi i predavača do kojih se možda ne može tek tako doći. Sudionici imaju priliku malo šire sagledati tržište kapitala i donijeti odluku žele li se ili ne baviti tim poslom. Najveći problem je u tome što se ljudi u ovoj industriji rijetko viđaju i ovo je prilika za razmjenu iskustva, možda jedan dugome reći nešto u povjerenju. Na konferenciji se šire poznanstva i kontakti.

Treba li takvih druženja više?
Imali smo ideju koju nikad nismo proveli u djelo da se svi češće viđamo barem jedanput mjesečno na burzi. Možda ponovno počnemo o tome razmišljati.