Neto dobit HPB-a 91,3 mil. kn, operativna dobit 15% veća

Autor: Ana Blašković , 24. srpanj 2016. u 22:01
Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a/Tomislav Miletić/PIXSELL

Bankarski biznis je u blagom padu što je u skladu sa slabim kreditiranjem i niskim kamatnim stopama.

Hrvatska poštanska banka (HPB) ostvarila 192,8 milijuna kuna operativne dobiti u prvoj polovici godine, dok je neto dobit dosegnula 91,3 milijuna kuna.

Premda operativni rezultat bilježi 15-postotni rast na godišnjoj razini, osnovni bankarski biznis je u padu što je u skladu  s tržišnim kretanjima, slabim kreditiranjem i niskom razinom kamatnih stopa. HPB, na čijem je čelu Tomislav Vuić, od kamata je uprihodio oko 38 milijuna kuna manje nego prije godinu dana (-9,5%), gotovo 360 milijuna kuna. Istovremeno, kamatni troškovi smanjeni su 32,5 milijuna kuna, za značajnih 22 posto na 112,5 milijuna kuna, no unatoč tome neto prihod od kamata blago je zaronio.

 

193milijuna

kuna iznosila je operativna dobit HPB-a u prvih šest mjeseci

Injekcija od Vise
Banka u priopćenju ističe da je "glavni pokretač rasta operativne dobiti neto nekamatni prihod koji je porastao za visokih 23,4 posto". Taj se porast prvenstveno odnosi na financijsku injekciju od 33,5 milijuna koju joj je donijela prodaja udjela u Visa Europe u sklopu globalnog preslagivanja tog kartičara. U manjem dijelu, povećanje za četvrtinu s financijskim efektom od 4,2 milijuna kuna, banka bilježi od trgovanja vrijednosnicama. Rezervacije za loše kredite iznose 81,4 milijuna kuna, 4,8 posto manje nego prije godinu dana, dok su ukupni troškovi rezerviranja porasli na 104 milijuna kuna.

"Neto dobit nakon efekta odgođenog poreza iznosi 91,3 milijuna kuna, 11 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine i najviše do sada", ističu iz HPB-a čiji predsjednik Uprave unatoč vrlo dobrim rezultatima za prošlu godinu iz nepoznatih razloga nije dobio razrješnicu vlasnika. Na troškovnoj strani, banke su 'dobile' novi doprinos za sanacijski fond EU, unatoč kojem su operativni troškovi ostali na prošlogodišnjoj razini. Posljednja velika državna banka, s imovinom od 18,4 milijarde kuna i sedmom tržišno pozicijom, polugodište je zaključila s 11 posto prosječnog prinosa na kapital te poboljšanim omjerom troškova i prihoda od 52,4 posto. 

Refinanciranje franka
U segmentu s građanima HPB je ostvario kreditni rast od 11,2 posto pri čemu su stambeni krediti skočili više od 40 posto. Do kraja lipnja odobreno je 1100 stambenih kredita vrijednih 430 milijuna kuna. Od ukupno 833 milijuna kuna kredita građanima, oko 300 milijuna odnosi se na refinanciranje kredita u švicarskom franku, nišu u koju je HPB prvi zakoračio. Volumen kredita tvrtkama ostao je na istoj razini kao prethodne godine, dok je broj klijenata premašio 650.000 uz 13.000 novih u prvom polugodištu godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close