Hanfa će uskoro krenuti u novu kampanju u kojoj će upozoriti građane – male ulagače, da budu oprezni u obećanjima nekih investicijskih kuća u kojima im se nude brze zarade trgovanjem raznim rizičnim proizvodima. Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek kaže da im se javljaju ogorčeni građani koji su izgubili novac, ali i teško mogu od zarađenog novca.

Učestala upozorenja iz Hanfe stižu zbog rizika trgovanja špekulativnim proizvodima…
Da, Hanfa učestalo izdaje upozorenja na trgovanje CFD-ovima, rolling spot-forexom, binarnim opcijama i drugim sličnim proizvodima jer pojavu takvih proizvoda vidimo kao potencijalno značajan rizik za male ulagače. Radi se o tome da te usluge često nude investicijska društva iz EU koja jesu ili nisu uredno notificirana u Hrvatskoj, ili koja uopće nisu iz EU, što je za klijente još rizičnije. U svakom od tih slučajeva Hanfa ima vrlo ograničene alate za nadzor nad njima, a još manje za sankcioniranje. Zabrinjavaju nas i njihove marketinške strategije za privlačenja klijenata: internetski forumi i blogovi gdje navodno neovisni i objektivni korisnici njihovih usluga obećavaju laku zaradu, agresivno telefonsko ili on-line kontaktiranje, privlačenje raznim poklonima… Takvi proizvodi, ako i nisu protuzakoniti, u svojoj biti nisu primjereni za male ulagače.

I EU ima dugo isti problem. Je li im je neka nadzorna agencija uspjela stati na kraj?
To je problem s kojim se suočava čitava EU i na koji dosad nije našla adekvatan odgovor.

Jesu li vam se obratili 'prevareni' građani?
Imali smo pritužbe. Pritužbe idu od načina na koji je klijentu proizvod prezentiran, do toga da je izgubljen novac ili se s računa nije uspio "izvući" preostao ili zarađeni novac.

Godinama je situacija da tvrtke u kojima država ima udjel na vrijeme ne predaju financijska izvješća. Kolike su kazne i planiraju li se povećati?
Novčane kazne za takvu vrstu prekršaja se kreću u rasponu od 50.000 do 250.000 kuna. Kazne mogu biti određene i u rasponu od 3 do 5% od ukupnog godišnjeg prihoda izdavatelja, ako je prekršaj za posljedicu imao ozbiljno ugrožavanje financijskog tržišta. Jedna od mogućih odvraćajućih mjera zaista bi bila i drastično veća kazna za kompanije koje ne ispunjavaju svoje obveze. Tako je problem riješila Varšavska burza. No, u Hrvatskoj je dobar dio takvih kompanija u ozbiljnim financijskim poteškoćama pa bi ih drastične kazne mogle i dokrajčiti.  A i upitna je i naplativost tako velikih kazni. Ako bi Zagrebačka burza na izrečenu kaznu bila u obvezi obračunati i PDV, to bi imalo negativan utjecaj na njezine novčane tokove zbog dugog vremenskog roka između trenutka izricanja kazne i trenutka njezine, ionako vrlo upitne, naplate.

U Sloveniji bi politički vrh mogao kazneno odgovarati zbog curenja informacija u slučaju mogućeg preuzimanja Gorenja… I kod nas se može za to kazneno odgovarati. Kako ih kontrolirate?
Za zlouporabu povlaštenih informacija predviđena je kazna od 1 do 8 godina zatvora, a za zlouporabu tržišta kapitala kazna od pola do 5 godina zatvora. Političari u izvršnoj vlasti su u nezgodnoj situaciji jer ne smiju govoriti o svojim aktivnostima iako se na takvim funkcijama implicitno očekuje iznošenje novosti, osobito dobrih, u javnosti. Hanfa je, nastojeći djelovati preventivno, održala edukacije u ključnim institucijama i ministarstvima koji sudjeluju u privatizacijskim procesima i upozorila te ljude na odredbe Zakona o tržištu kapitala i Kaznenog zakona.

Posljednjih godina najviše radite na usklađenju zakona s EU…
Novi paket propisa koji osim MIFID2, uključuje i MIFIR i PRIIPS i dr., donosi pregršt promjena. Najvažniji je koncept "upravljanja proizvodom". To u suštini znači da će "proizvođači" i distributeri financijskih proizvoda prilikom definiranja i kreiranja takvih proizvoda morati voditi računa o tome kome će ih, zašto i kako nuditi, te sve to dokumentirati.

'Investovi' i osiguravatelji

Proizvod ne atraktivan za klijente i ne profitabilan za društva
Niske kamate su problem za životna osiguranja koja sve teže mogu svojim osiguranicima ponuditi klasične police životnog osiguranja s garancijom na glavnicu i pripisom dobiti. Zato sve više pribjegavaju policama gdje se osiguranje veže uz neku investiciju na tržištu kapitala i rizik od ulaganja de facto prebacuje na klijenta. U sličnim problemima su i novčani fondovi jer društvima za upravljanje nestaje prostora za njihovu naknadu što znači da takav proizvod više nije ni atraktivan za klijente niti profitabilan za društva. To dovodi u pitanje i opstojnost proizvoda. A novčani fondovi čine dvije trećine ukupne imovine investicijskih fondova, pa prave "investova" zabrinuto slažu svoje poslovne planove za 2017. godinu.