Kineske burze očekuju 1,6 bilijuna dolara sa Zapada

Autor: Tomislav Pili , 26. lipanj 2017. u 08:01
Nakon MSCI-jeve odluke, CSI300 indeks dionica uvrštenih u Šangaju i Shenzenu dosegnuo je najvišu razinu u godinu i pol/Thinkstock

Pasivni investicijski fondovi koji prate MSCI indeks morat će kupovati na tržištima u Šangaju i Shenzenu.

Kineske dionice dosegle su u petak najvišu vrijednost u posljednjih godinu i pol dana nakon vijesti da će uskoro biti uvrštene u najpoznatiji indeks dionica iz rastućih država.

Time im se još više otvaraju vrata stranog kapitala. Indeks Šangajske burze u petak je ojačao 0,3 posto na 3157 bodova, a dan ranije se CSI300, indeks koji je sastavljen od 300 dionica na burzama u Šangaju i Shenzenu zaustavio na najvišoj razini u 18 mjeseci. Uspon dionica kineskih kompanija uslijedio je nakon što je američka tvrtka za indekse MSCI objavila da će od iduće godine uvrstiti 222 dionice velikih kompanija iz Kine u njezin poznati indeks dionica rastućih tržišta.

 

0,73 posto

vrijednosti MSCI indeksa od 2018. činit će kineske dionice

Te će dionice činiti 0,73 posto vrijednosti indeksa. Međutim, time će indeksni investicijski fondovi koji prate kretanje tog indeksa, a čija se imovina procjenjuje na 1,6 bilijuna dolara, morati kupiti i te dionice. U MSCI-jevom indeksu rastućih tržišta trenutno 27 posto dionica čine one kineskih kompanija, ali se radi o dionicama uvrštenima na Hongkonškoj burzi ili na zapadnim burzama, poput Alibabe u New Yorku. Mike Shiao, glavni investicijski direktor u Invescu za azijska tržišta, ocijenio je odluku MSCI-ja kao "poziv na buđenje stranim investitorima", prenosi Financial Times.

"Vjerujemo da je to važno za njih kako bi opet promislili o strateškim alokacijama u Kinu te kako bi shvatili da kineske dionice na burzama izvan Kine ne predstavljaju gospodarstvo te države u cjelini", kazao je Shiao. MSCI-jeva odluka novi je poticaj višegodišnjoj debati u međunarodnim financijskim krugovima kako kineske dionice uvrstiti u portfelje.

Naime, zapadni ulagači već duže vrijeme govore kako je u kineskim poduzećima slabo korporativno upravljanje i transparentnost prema investitorima, a upitno je i kako kineski regulator nadgleda dioničko tržište. Pri tome podsjećaju na krah kineskih burzi 2015. kada je obustavljeno trgovanje s više od polovice dionica. Tu je i pitanje konverzije deviza. Stoga ne treba čuditi da strani ulagači drže tek po dva posto vrijednosnica na dioničkom i obvezničkom tržištu koje zauzimaju drugo i treće mjesto po veličini u svijetu. 

Komentirajte prvi

New Report

Close