Promet na Zagrebačkoj burzi iznosi tek nešto više od četiri posto vrijednosti svih izlistanih kompanija, pokazuje usporedba godišnjeg dioničkog prometa i tržišne kapitalizacije domaće burze. Ta usporedba jedna je od mjera kojima se procjenjuje likvidnost pojedinog tržišta kapitala.

Krajem prošle godine vrijednost svih kompanija na Zagrebačkoj burzi iznosila je 140,8 milijardi kuna. Dionički promet je, pak, u cijeloj godini dosegnuo 5,8 milijardi kuna. Vrijednost prometa na ZSE u godinu dana tako je jednaka tek četvrtini vrijednosti Hrvatskog telekoma čije dionice, ustvari, čine većinu tog prometa. Spomenuti podatak jasno govori o nerazvijenosti domaćeg tržišta, a nije jedini. “Iako je samo taj podatak dovoljan da se zaključi da smo u ‘banani’, možete slobodno usporediti i kolika je veličina udjela u fondovima po stanovniku ili koliko u Hrvatskoj ima aktivnih računa u depozitoriju. To su vrlo jasni pokazatelji gdje se nalazi domaće tržište kapitala”, rekao nam je jedan od aktera domaćeg tržišta kapitala. Ističe kako su volumeni na Zagrebačkoj burzi izuzetno mali te kako je domaće tržište kapitala još uvijek u povojima. Iako se Zagrebačku burzu smatra najrazvijenijom među burzama u državama bivše Jugoslavije, ako se promotri omjer prometa i tržišne kapitalizacije, zaključak je nešto drugačiji. Na Ljubljanskoj se burzi godišnje protrguje 5,1 posto vrijednosti svih kompanija što govori o nešto boljoj likvidnosti na tržištu kapitala u susjedstvu. No, na drugim burzama u regiji situacija je lošija. Tako se na Beogradskoj burzi godišnje protrguje 2,4 posto vrijednosti izlistanih kompanija, a Sarajevskoj burzi 1,5 posto. S druge pak strane, Bečka i Budimpeštanska burza, koje su uzor ovdašnjim burzama, imaju znatno bolji omjer. Tako se u Budimpešti u godini dana gotovo protrguju ‘sve kompanije’ u cijelosti. Vrijednost izlistanih kompanija iznosi 20,8 milijardi eura, dok je godišnji promet dionicama nešto viši od 20 milijardi eura. U Beču se, pak, godišnje protrguje 31 posto vrijednosti uvrštenih kompanija. Situacija u Americi je, pak, potpuno drugačija. Na poznatoj Njujorškoj burzi (NYSE) se, figurativno, svaka kompanija godišnje protrguje 1,3 puta. Tržišna vrijednost svih kompanija na toj burzi iznosila je krajem prošle godine 13.400 milijardi dolara, dok godišnji promet iznosio oko 17.800 milijardi dolara. “Povlačiti paralelu sa SAD-om je vrlo, mogli bi reći, rizično. Wall Street je za Ameriku sve. Ako je na burzi loše, u cijeloj Americi je loše” , kaže naš sugovornik. Objašnjava kako su europska gospodarstva drugačija. No, i prvotna usporedba s nekim susjedima u Europi iznova potvrđuje koliko je likvidnost na domaćem tržištu niska i koliko još postoji mjesta za rast.

Niski prometi

Prostor za manipulacije
Niska likvidnost na domaćem tržištu na koju ukazuju brojke znači i da su domaće dionice podložne naglim skokovima cijene. Niski prometi dozvoljavaju spekulantima da uz minimalna ulaganja bitno utječu na vrijednost kompanija čime se iskrivljava realna slika tržišta.