Nakon rasta na početku trgovanja, na europskim su burzama cijene dionica danas pale, jer su se ponovno pod pritiskom našle dionice banaka u Italiji, Grčkoj i Španjolskoj.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 12,00 sati u minusu 0,3 posto, na 1.315 bodova, nakon što je jučer ojačao 0,2 posto.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na gubitku 0,75 posto, na 6.405 bodova, dok je pariški CAC skliznuo 0,45 posto, na 4.090 bodova, a frankfurtski DAX 0,85 posto, na 9.004 boda.

Na samom početku današnjeg trgovanja ti su indeksi bili u plusu, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima niza kompanija, posebice francuskih.

Cijene dionice proizvođača automobila Renaulta i telekomunikacijskog diva Alcatel Lucenta skočile su više od 5 posto.

Međutim, kasnije su burzovni indeksi naglo skliznuli u negativno područje, nakon što je Andrea Enria, predsjednik europskog bankarskog regulatora (EBA), upozorio da banke ne bi trebale biti previše sigurne nakon 'stres testa', uključujući i one koje su prošle na toj provjeri Europske središnje banke (ECB).

U nedjelju je ECB objavila rezultate provjere kapitala u 130 najvećih banaka eurozone, prema kojima je na testu palo 25 banaka, no velika većina njih već je povećala kapital, pa su rezultati ocijenjeni boljim nego što se očekivalo.

Međutim, provjera je u pojedinim bankama otkrila i skrivene gubitke, kao i veći iznos rizičnih plasmana.

Dionica talijanske Monte Paschi banke, koja nije prošla na 'stres testu', danas se ponovno našla pod pritiskom, pa joj je cijena pala više od 5 posto. Jučer je zbog oštrog pada cijene prekinuto trgovanje tom dionicom na burzi.

Oštro su danas pale i cijene dionica grčkih banaka, pri čemu je najviše, oko 9 posto, potonula cijena Eurobanke.

"Nakon nekih prvih pozitivnih komentara u vezi 'stres testa', sada se pojavljuju i negativni, što je pritisnulo bankarski sektor", kaže jedan trgovac na burzi u Milanu.

Ulagači su oprezni i zbog toga što je američki Fed jučer ukinuo programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, poznate kao 'kvantitativno popuštanje tri'.

To se i očekivalo, jer je Fed od početka godine postupno smanjivao mjesečne iznose kupnje obveznica kako bi se tržišta prilagodila novim okolnostima u kojima bi manje ovisilo o poticajnim mjerama.

Međutim, čelnici Feda objavili su i priopćenje u kojemu je osvrt na gospodarstvo i tržište rada optimističniji nego što se očekivalo, što je izazvalo špekulacije da bi središnja banka mogla povećati kamate prije nego što se procjenjivalo.

Ukidanjem programa kupnje obveznica tržište je izgubilo jednu od bitnih poluga rasta cijena dionica, pa su se ulagači nadali da Fed neće žuriti s povećanjem kamata koje se još od kraja 2008. kreću na rekordno niskim razinama od oko nula posto.

"Očekivalo se da će Fed ukinuti programe kvantitativnog popuštanja, no nitko nije očekivao da će biti toliko optimističan po pitanju tržišta rada", kaže Kathy Lien, direktorica u fondu BK Asset Management.

Loše na tržišta utječe i pad američkih terminskih indeksa. Nakon što je jučer oslabio 0,1 posto, oko 12,00 sati S&P 500 terminski indeks bio je u minusu 0,3 posto, što najavljuje oprezno trgovanje na Wall Streetu danas poslijepodne.