U prva se četiri mjeseca ove godine u državni proračun slilo više novca na ime poreza prikupljenog od dividendi nego cijele 2011. godine. Prema podacima Porezne uprave, državi se do kraja travnja slilo ukupno 14,5 milijuna kuna, a riječ je o 13,5 milijuna kuna prikupljenog od predujma poreza na dohodak i prireza po osnovi dividendi te još 1,1 milijun kuna od poreza na dobit. Prošle je godine u proračun bilo otišlo 13,1 milijun kuna od predujma poreza i 664.000 kuna od poreza na dobit.

Vremenski manevar
Jedan od mogućih razloga brže naplate mogao bi biti to što su neke kompanije zbog novog poreza, koji je stupio na snagu početkom ožujka, odlučile ranije nego što je to bilo uobičajeno isplaćivati dividende kako bi izbjegle taj porez. To su napravile Auto Hrvatska, Turisthotel, Hrvatski telekom i AD Plastik. Što se tiče samih iznosa, dosadašnja praksa uglavnom se nastavlja. “Ne uočava se neko znatno odstupanje ovogodišnjih iznosa dividendi u odnosu na prošlu godinu”, kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke. U iduća će tri mjeseca na domaćem tržištu kapitala biti isplaćeno više od pola milijarde kuna dividendi. Prema dostupnim podacima s kalendara dividendi Zagrebačke burze, u iduća tri mjeseca 20 kompanija nagradit će svoje dioničare isplatom dobiti iz prošle ili prijašnjih godina.

Najizdašnije naknade
Najizdašnija ukupna dividenda je ona Ericssona Nikole Tesle, koji početkom srpnja isplaćuje 226,4 milijuna kuna. Tako je Uprava kompanije odlučila da unatoč negativnim trendovima u prošlogodišnjem poslovanju kompanije, kada su prihodi od prodaje pali četiri posto, a operativni gubitak iznosio 12 milijuna kuna, dioničarima isplati 170 kuna po dionici. Iako je ovogodišnja dividenda 20 kuna niža od one isplaćene prošle godine, dividendni prinos iznosio je atraktivnih 15,7 posto (podatak Erste grupe op. a.). Ipak, gotovo pola dividende odlazi u Švedsku. Naime, najveći vlasnik Ericsson drži 49 posto kompanije i samim time pripada mu nešto više od 111 milijuna kuna. Razlog za optimizam i veselje imaju i dioničari Adrisa kojima će, bilo da imaju redovne ili povlaštene dionice, sjesti sedam kuna po dionici. Adris će svojim dioničarima isplatiti ukupno 114,8 milijuna kuna, od čega će 67,3 milijuna biti isplaćeno vlasnicima redovnih dionica, a 47,5 vlasnicima povlaštenih. Treću najveću dividendu isplatit će Euroherc, a iznosi 59,5 milijuna kuna, odnosno 197 kuna po jednoj dionici. Iako je 569,8 milijuna kuna dividende, koliko će ukupno biti isplaćeno u lipnju, srpnju i kolovozu, atraktivan iznos i svakako nije zanemariv, 39 posto od toga (223,6 milijuna) odlazi najvećim dioničarima.

‘Dominantni’ vlasnici
Većina kompanija koje će isplaćivati dividendu ima “dominantnog” vlasnika, kao što je u slučaju spomenutog Ericssona NT, Croatia Lloyda, čiji 95-postotni vlasnik je Croatia osiguranje, ili Končar – Elektroindustrije, u kojoj država preko Kapitalnog fonda i HZMO-a drži 53 posto. Stoga se nameće pitanje hoće li se dobivene dividende reinvestirati na burzi i samim time koliko-toliko oživjeti zamrlo tržište kapitala. “Teško je očekivati da bi isplate dividendi mogle prouzrokovati veću dinamiku i promete na Zagrebačkoj burzi. Budući da je većina dividendnih dionica u našem slučaju u vlasništvu dominantnih stranih vlasnika ili države, nije realno očekivati da će se ta sredstva reinvestirati na burzi”, poručuje Špoljar. Ipak kaže da bi se manjinski dioničari mogli odlučiti za reinvestiranje sredstava, ali to će u prvom redu ovisiti o sentimentu na burzi.