Crobex u minusu osmi tjedan, predstoji slabiji promet

Autor: Poslovni.hr/Hina , 21. prosinac 2014. u 14:40
Photo: Davor Visnjic/PIXSELL

Crobex10 oslabio je, pak, prošloga tjedna 0,35 posto, na 1.008 bodova. Ipak, u odnosu na početak godine još je u plusu, za 1,4 posto.

Pojačana averzija investitora prema riziku prošloga je tjedna na Zagrebačkoj burzi rezultirala daljnjim padom Crobex indeksa, osmi tjedan zaredom, a pritisak na tržište mogao bi se nastaviti i idućega tjedna, kada se očekuje i manji promet zbog blagdana.

Crobex indeks oslabio je prošloga tjedna 0,37 posto, na 1.751 bod, novu najnižu razinu od 9. lipnja, kada je na zatvaranju bio 1.739 bodova. Nakon osam tjedana neprestanog pada, sada je u odnosu na početak godine u minusu 2,36 posto.

Crobex10 oslabio je, pak, prošloga tjedna 0,35 posto, na 1.008 bodova. Ipak, u odnosu na početak godine još je u plusu, za 1,4 posto.

Redovni promet iznosio je 59 milijuna kuna, što je otprilike 40 milijuna manje nego u tjednu ranije. Blok transakcijama dionicama Valamara i Vabe ostvareno je još otprilike 30 milijuna kuna prometa.

"Pojačana averzija investitora prema riziku, povezana s oštrim padom cijene nafte i snažnom deprecijacijom rublje, zahvatila je sva brzorastuća tržišta, pa tako i domaće. Crobex je tako pao osmi tjedan zaredom", kaže Boris Mažurin, analitičar u odjelu Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Valutna kriza u Rusiji najviše je pogodila cijene dionica kompanija koje posluju u Rusiji, prije svega AD Plastik i Ericsson Nikolu Teslu, dodaje.

Cijena dionice AD Plastika potonula je 8,2 posto, na 95,49 kuna, pa je bila jedna od najvećih gubitnica. Dionica Ericssona Nikole Tesle zabilježila je, pak, pad cijene za 4,2 posto, na 1.310 kuna, uz 2,44 milijuna kuna prometa.

"S druge strane, cijena dionice Atlantic grupe nije bila pod takvim pritiskom, iako je tijekom tjedna izvijestila da ostvaruje pet posto svoje prodaje na ruskom tržištu", navodi Mažurin.

Dionica Atlantic grupe ojačala je protekli tjedan 0,64 posto, na 935,99 kuna, a njome je protrgovano 1,5 milijuna kuna.

Najveća dobitnica među likvidnijim izdanjima bila je dionica Đure Đaković Holdinga zahvaljujući uspješnoj dokapitalizaciji. Cijena dionice te kompanije skočila je 23,3 posto, na 28,5 kuna, uz nešto više od dva milijuna kuna prometa.

S druge strane, Petrokemija je prolongirala odluku o dokapitalizaciji do travnja iduće godine. Cijena dionice te kutinske kompanije poskupila je prošli tjedan 0,79 posto, na 28 kuna.

Najlikvidnija je bila dionica HT-a, kojom je ostvareno 7,2 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pritom oslabila 0,48 posto, na 153,35 kuna.

"U fokusu investitora bila je i dionica Valamar Riviere, koja je uvrstila svoje dionice na službeno tržište ZSE", ističe Mažurin.

Dionicom Valamara u redovnom trgovanju ostvareno je 6,8 milijuna kuna prometa, uz rast njezine cijene za 3,5 posto, na 20,07 kuna. Uz to, u blok prometu njome je ostvareno 26,6 milijuna kuna, po cijeni od 19,7 kuna po dionici.

Od ostalih burzovnih vijesti, dionicama Peveca od 30. prosinca ove godine trgovat će se na multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) na Zagrebačkoj burzi. Ukupno će biti uvršteno 1.305.817 dionica Peveca, pod oznakom PVCM-R-A.

"Fundamenti kompanija i dalje su loši, a njihovo poboljšanje ne vidimo ni u 2015. godini, stoga će to, zajedno s negativnim efektima krize u Rusiji i dalje imati loš utjecaj na domaće tržište", ocjenjuje Mažurin.

A nakon snažnog pada tjedan dana prije, prošloga su tjedna cijene dionica na svjetskim burzama snažno porasle.

Na Wall Streetu je Dow Jones skočio 3 posto, dok je S&P 500 porastao 3,4, a Nasdaq indeks 2,4 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3,9 posto, frankfurtski DAX 2,0, a pariški CAC 3,2 posto.

"Na inozemnim burzama potkraj tjedna ponešto je ublažena averzija investitora prema riziku, prije svega zbog najave Feda da će biti strpljiv s podizanjem kamatnih stopa. Taj potez ovisit će o stanju na tržištu rada i razini inflacije, dok su u Fedu pad cijene nafte ocijenili neto pozitivnim za gospodarstvo, unatoč deflatornim pritiscima koji proizlaze iz toga. Trenutna očekivanja ukazuju na početak podizanja kamata sredinom sljedeće godine za 0,25 posto, pri čemu se očekuje da će kamatna stopa na kraju sljedeće godine iznositi oko 1,125 posto", navodi Mažurin.

Idućega tjedna zbog blagdana burze će raditi skraćeno.

"Očekuje se manji obujam trgovanja zbog blagdana, no i dalje će u fokusu biti kriza u Rusiji i cijena nafte, te će o njima ovisiti i kretanje najvažnijih indeksa", zaključuje Mažurin.

HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu http://www.hypo-alpe-adria.hr, gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.

Komentirajte prvi

New Report

Close