CROBEX raste, ulagači i dalje pesimistični

Autor: Tomislav Pili , 29. rujan 2010. u 22:00

Iako je CROBEX dotaknuo najvišu razinu u posljednja tri mjeseca, analitičari smatraju da se radi o špekulativnoj korekciji, a ne povratku optimizma

Nakon što je u utorak dosegnuo najvišu razinu u posljednja tri mjeseca, dionički indeks CROBEX i u srijedu je nastavio pozitivan niz. Završetkom trgovine zaustavio se na 1923,79 bodova što je blagih 0,1 posto više nego dan prije. U tjedan dana indeks je ojačao 1,3 posto.

Promet dionicama u srijedu od 15,2 milijuna kuna nešto je veći od prošlotjednog prosjeka od 12,2 milijuna kuna i trebao bi sugerirati nešto izraženiji optimizam ulagača. No, ulagači su samo naizgled takvi, smatra investicijski savjetnik u Credosu Roman Rinkovec. “Volio bih da se radi o povratku optimizma, ali ne bih se složio s tom tvrdnjom. Gospodarske reforme i dalje izostaju, a i dalje kod Vlade ne vidim dobru volju da se stvari u gospodarstvu promijene nabolje. Još od jeseni 2008. bilo je jasno da su potrebne reforme. Trenutno nitko nema dojam da će se u sljedećih godinu dana nešto pokrenuti”, rekao je Rinkovec. Da još uvijek nema riječi o povratku dugoročnijeg optimizma ulagača misli i Aljoša Šestanović, čelni čovjek POBA ICO Investa. “Bez obzira na oscilacije indeksa koje su kratkoročnog i špekulativnog karaktera, pa tako ocjenjujem i rast CROBEX-a u posljednje vrijeme, našem tržištu još uvijek nedostaje bitna komponenta – ulagački optimizam, a najviše povjerenje sudionika na tržištu, koje zapravo najviše pridonose likvidnosti tržišta kapitala. Budući da je optimizam i povjerenje investitora psihološki, odnosno bihevioristički čimbenik, dok se ne poboljša opća gospodarska situacija, povjerenje realnog sektora u investicije, banaka u projekte i klijente, investitora u burzu, a zaposlenika u zadržavanje radnih mjesta, neće doći do značajnijih pomaka na našem financijskom tržištu”, ocjenjuje Šestanović.

Preslagivanje paketa
Roman Rinkovec smatra da je rast CROBEX-a posljednjih dana više izazvan preslagivanjima velikih paketa dionica među institucionalnim ulagačima. “Te velike transakcije stvorile su dojam da se na burzi događa pozitivan trend. No, interes malih ulagača još je uvijek relativno slab”, ističe Rinkovec. Prema podacima portala Mojedionice.com, od prošlotjednih većih transakcija izdvaja se obvezni mirovinski fond PBZ/CO s dokupom više od 15.000 redovnih dionica Adrisa za 4,5 milijuna kuna. Taj je fond kupio i 1234 dionice Končara Elektroindustrije za 590.000 kuna. Fond AZ dokupio je 500 dionica Ine za više od 800.000 kuna. Vrijedi istaknuti i transakciju dionicama Dalekovoda provedenu u utorak vrijednu gotovo 32 milijuna kuna za koju se još uvijek ne zna tko je kupac.

Postojeći ulagači
No, ulaganja “mirovinaca”, iako najmoćnijih igrača na domaćem tržištu, ne mogu značajnije poboljšati općenitu (ne)likvidnost na Zagrebačkoj burzi. Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira, upozorava da se rast dioničkog indeksa unazad tri mjeseca odvija pri niskim dnevnim volumenima od približno 15 milijuna kuna. “Uglavnom je riječ o već postojećim ulagačima. Pri prvim naznakama oporavka domaće ekonomije i vraćanje na stope rasta, očekujemo dolazak novih investitora”, kazao je Krstulović. Upitan je li rast održiv, Krstulović je naglasio kako održivost rasta indeksa ovisi o intenzitetu kojim će realna ekonomija potvrđivati očekivanja investitora. “Inozemni impulsi su dobrodošli i indirektno utječu na optimizam ulagača i rast CROBEX-a, dok s druge strane dionice izvozno orijentiranih kompanija će i izravno biti pod pozitivnim utjecajem”, smatra Krstulović.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Došlo je do neravnopravnosti i privilegija na ZSE – i to je glavni razlog pesimizma ulagača.

Iza najjačih dionica po prometu- stoje fondovi, koji zajedničkim kapitalom cijele države umjetno održavaju
nerealno visoke cijene dionica u poslovnim gubicima. Time štite ne samo udjele države- kako god na mali,
već i svoje visine udjela- kako klijenti ne bi , temeljem minusa i pada udjlea- vadili novac iz fondova.
Klijent drži novac u fondu – samo dok udio raste.

S druge strane su kompanije- koje je maćeha država ostavila na nemilost rada burze, uglavnom građevinari i brodari.
Prvima, država nije osigurala niti isplatu dugova- niti jamstva za međunarodne natječaje, niti podršku u vidu
reprograma dugova na barem 10- 15 godina.

Reprogram dugova građevinarima na 10 -15 godina- koje bi preuzela država , oslobodilo bi obrtna sredstva
građevinarima- te bi oživjelo ne samo zapošljavanje- već i ostale djelatnosti vezane uz graditeljstvo.

Što se brodara tiče- smatram da država nije poduzela mjere STROGE KONTROLE poslovanja brodara izvan
države Rep.Hrvatske- te je omogućila STJECANJE I ODLIV PRIHODA – bez kontrole – tj. brodari nisu dio
prometa prikazivali kroz FI u zemlji porijekla, već je novac završio na privatnim off shore tvrtkama širom svijeta.

Reprogram duga građevinarima na 5 godina – je nerealan.! Znam da se on može prolongirati- ali to je
bez veze i neozbiljno prema klijentu kao npr. Ingri.

TAKO SE KRATKO NE MIJENJA NITI STARI AUTO ZA NOVI AUTO- a kamoli da se u tim rokovima – može donositi
STRATEŠKI VAŽNA POLITIKA jedne od najjačih grana u državi !

New Report

Close