Poboljšanje upravljanja novčanim tokovima (3. dio)

Autor članka je Edin Leho, voditelj razvoja Fininfo portala. Fininfo je internetski portal ( www.fininfo.hr [fininfo.hr] ) koji svojim korisnicima na jednom mjestu osigurava visokokvalitetne informacije o financijskom stanju, poslovanju i rizicima hrvatskih pravnih subjekata.

Optimizacija (poboljšanje) upravljanja novčanim tokovima

Poboljšanje upravljanja novčanim tokovima (1. dio) [poslovni.hr]

Poboljšanje upravljanja novčanim tokovima (2. dio) [poslovni.hr]

Izrada plana novčanog toka prema segmentaciji temeljnih kategorija novčanog toka navedenoj u drugom članku iz ove serije, a koju ćemo za ovu potrebu dodatno proširiti u potkategorije, polazište je za optimizaciju novčanog toka.

U primjerima prikazanim kasnije u tekstu predstavit će se samo plan novčanih tokova u tjednu (razdoblju) 1, prema direktnoj i indirektnoj metodi.

Napominjemo da je budžet novčanih tokova potrebno napraviti za minimalno četiri tjedna, odnosno jedan mjesec, a mogu se odabrati i dulja razdoblja budžetiranja, od šest ili trinaest tjedana, uobičajena u praksi. Također, kao što je navedeno u dijelu „Planiranje novčanih tokova“, potrebno je tjedno osvježavati planove, tj. uspoređivati ih sa stvarnim stanjem, gdje završno stanje novčanih sredstava na kraju tjedna 1, predstavlja početno stanje novca u tjednu 2.

Prikazani primjer obrasca budžeta izvještaja o novčanom toku omogućuje sagledavanje i fokusiranje na ključne pozicije, uvid u kritična područja novčanog toka, kao i njegovu optimizaciju.

Tabela 1 - Plan novčanog toka u tjednu 1 prema direktnoj metodi (u 000 HRK)*

* Autor navedenog prikaza plana novčanog toka je poduzeće EL KONCEPT d.o.o. (www.el-koncept.hr i www.fininfo.hr). On se može koristiti samo za interne, nekomercijalne i obrazovne svrhe uz obavezno navođenje autora. Svako drugo korištenje nije dozvoljeno bez prethodne pisane suglasnosti poduzeća EL KONCEPT d.o.o. (www.el-koncept.hr [el-koncept.hr] i www.fininfo.hr [fininfo.hr]).

Tabela 2 - Plan novčanog toka u tjednu 1 prema indirektnoj metodi (u 000 HRK)*

* Autor navedenog prikaza plana novčanog toka je poduzeće EL KONCEPT d.o.o. (www.el-koncept.hr i www.fininfo.hr). On se može koristiti samo za interne, nekomercijalne i obrazovne svrhe uz obavezno navođenje autora. Svako drugo korištenje nije dozvoljeno bez prethodne pisane suglasnosti poduzeća EL KONCEPT d.o.o. (www.el-koncept.hr i www.fininfo.hr).

U gore navedenim primjerima segmentiranog plana novčanog toka, plaćene i primljene kamate te primljene dividende nisu klasificirane u novčane tokove od poslovnih aktivnosti, nego su sukladno poslovnoj logici, dopuštenoj po Međunarodnim računovodstvenim standardima, klasificirane u financijske (plaćanje kamata), odnosno investicijske aktivnosti (naplata kamata i dividendi). Ovakva klasifikacija omogućuje zadavanje konkretnijih ciljeva u smislu povrata na ulaganja, optimizacije troškova financiranja i novčanog toka koji se plaća financijerima te praćenje njihovih ostvarenja.
Temeljna pretpostavka pozitivnog i održivog novčanog toka, kao i opstojnosti poduzeća u dugom roku svakako je mogućnost stvaranja pozitivnih novčanih tokova iz poslovanja, odnosno njihova adekvatnost za pokriće ulaganja u dugotrajnu imovinu i financiranje potreba za otplatu kreditnih obveza. Naime, razdoblja negativnog novčanog toka iz poslovanja ne mogu trajati predugo jer isti treba financirati, što je problem posebno u današnje vrijeme, kada je dostup do kapitala vrlo složen i skup. U slučaju kada postoji privremeni problem u generiranju pozitivnih novčanih tokova, potrebno ga je na vrijeme identificirati te jasno iskomunicirati vjerovnicima društva (kreditorima i dobavljačima), koje će takvo društvo okarakterizirati kao educiranog i relevantnog sugovornika, a što će povećati šanse za uspjeh pregovora. Naime, kreditori žele vidjeti odgovorno poduzeće koje poznaje svoje poslovanje i zna smjer u kojem ide te je sposobno pripremiti pouzdan izvještaj o novčanom toku. Nadalje, pravovremena reakcija i komunikacija s dobavljačima društva bitni su da se ne izgubi kredibilitet jer vrlo često dobavljači, koji su najmanje zaštićeni vjerovnici, nakon niza uvjeravanja i gubitka povjerenja u svoje kupce „potežu okidač“ i pokreću lavinu negativnih događaja koje je teško zaustaviti, kao što je zahlađenje odnosa, blokada računa i prekid isporuka, što pak može rezultirati nepovratnim gubicima i nemogućnošću uspješnog povratka na tržište. U svakom slučaju potrebno je utvrditi realne mogućnosti za stvaranje novčanih tokova, ciljeve i odgovornosti te potrebe za plaćanjima rangirati sukladno prioritetima (npr. nužno je prvenstveno isplatiti plaće zaposlenicima). S ostalim sudionicima, primjerice vjerovnicima, treba komunicirati, obrazložiti im trenutne mogućnosti te im podastrijeti plan namirenja njihovih potraživanja. U slučaju manjka novčanih sredstava treba razmotriti u kojem dijelu nastaje deficit te može li se taj segment optimirati, odnosno je li moguće poboljšati priljeve, kao i na koji način će i u kojem roku manjak novčanih sredstava biti podmiren (npr. financiranjem vlasnika ili eksternim kreditom). Ako plan novčanog toka pokazuje njegov višak, treba donijeti odluku kako ga uložiti, vodeći računa o optimalnom odnosu likvidnosti, rizika i povrata imovinskog oblika u koji se ulaže višak novčanih sredstava. Ulaganje viška sredstava osigurava povoljniji povrat od držanja novca na računu, ali treba naglasiti da pritom treba voditi računa o likvidnosnim potrebama jer će se višak sredstava kasnije iskoristiti u redovitom poslovanju (npr. za financiranje manjka radnog kapitala u narednim razdobljima). U slučaju kada postoje prekomjerna novčana sredstva koja ne služe za poslovne potrebe, kao što su plaćanje obveza vjerovnicima o njihovom dospijeću ili za ulaganja, primjereno je višak sredstava isplatiti vlasnicima.
Naravno, i ostali su segmenti novčanog toka važni, ali u načelu nisu toliko visoki i održivi do mjere da bi mogli služiti kao trajan izvor sredstava potrebnih za namirenje potreba za ulaganjima, povrat kredita i isplatu dividende vlasnicima.

Ključne pozicije u kojima se kriju problemi u novčanom toku jesu njegove temeljne kategorije koje smo ranije definirali. U njima se ujedno nalazi i odgovor o mogućnostima poboljšanja novčanih tokova pa ćemo ih u nastavku serije članaka o novčanim tokovima detaljnije razmotriti. Pritom je potrebno posvetiti veću pažnju priljevima jer su odljevi najvećim dijelom posljedica priljeva, iako naravno treba pokušati pronaći mogućnosti i za unapređenja na odljevnoj strani.

Mogućnosti za optimizaciju operativnog rezultata i radnog kapitala, osnovnih komponenti novčanog toka iz poslovnih aktivnisti, bit će tema idućeg članka u seriji o novčanim tokovima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!