Poboljšanje upravljanja novčanim tokovima (1. dio)

Autor članka je Edin Leho, voditelj razvoja Fininfo [fininfo.hr] portala. Fininfo je internetski portal ( www.fininfo.hr ) koji svojim korisnicima na jednom mjestu osigurava visokokvalitetne informacije o financijskom stanju, poslovanju i rizicima hrvatskih pravnih subjekata.

Upravljanje novčanim tokovima preduvjet je za zdravo i uspješno poslovanje svakog poduzeća te stoga predstavlja ključan segment financijskog managementa. Ono je posebice važno u vremenima ekonomskih kriza i opće nelikvidnosti što su obilježja naše gospodarske situacije.

U seriji članaka o novčanim tokovima analizirat ćemo izvještaj o novčanom toku, njegovu segmentaciju, kao i upravljanje novčanim tokovima u poduzeću. Kroz praktične primjere ilustrirat ćemo modalitete za poboljšanja (optimizaciju) novčanih tokova.

Uvodni članak predstavlja izvještaj o o novčanom toku koji se koristi kao temeljni financijski izvještaj, ali i kao interni izvještaj za potrebe operativnog upravljanja novčanim tokovima u poduzeću.

Izvještaj o novčanom toku kao temeljni financijski izvještaj
Izvještaj o novčanom toku temeljni je financijski izvještaj (više inofrmacija o temeljnim financijskim izvještajima možete pronaći na Fininfo portalu, www.finifo.hr). Njime prikazujemo novčane primitke i izdatke poduzeća u određenom razdoblju te stanje novca i novčanih ekvivalenata na početku i na kraju razdoblja. Glavna je zadaća izvještaja o novčanom toku pružiti informaciju, prvenstveno eksternim korisnicima, o sposobnosti poduzeća za stvaranje novca, kao i potrebama društva za korištenjem novčanih tokova. Ovim se izvještajem ujedno utvrđuje višak, odnosno nedostatak novčanih sredstava s kojim se poduzeće suočava.

Kao temeljni financijski izvještaj pojavljuje se relativno nedavno, prekinuvši dominaciju bilance i računa dobiti i gubitka kao osnovnih financijskih izvještaja, što predstavlja promjenu koncepta. Naime, bilanca i račun dobiti i gubitka jesu izvještaji sastavljeni na principu nastanka poslovnog događaja te se dobrim dijelom zasnivaju na procjenjivanju njihovih pozicija (elemenata) i stoga predstavljaju „mišljenje“, dok je izvještaj o novčanom toku sastavljen na činjeničnim osnovama pa je njime zato znatno teže manipulirati.

Izvještaj o novčanom toku uključuje priljeve i odljeve novca i novčanih ekvivalenata te je korisniji za procjenu likvidnosne situacije poduzeća, odnosno procjenu mogućnosti društva da plati svoje obveze. Primjerice, ponekad se događa da poduzeće koje iskazuje dobit u računu dobiti i gubitka ostvaruje negativan novčani tok iz poslovnih aktivnosti zbog, primjerice, problema u naplati potraživanja od kupaca. U takvim je slučajevima izvještaj o novčanom toku, koji je manje podložan računovodstvenim politikama ili u određenim slučajevima manipulacijama, relevantniji pokazatelj financijske situacije jer omogućava korisnicima ranije uočavanje problema u poslovanju.

Struktura izvještaja o novčanom toku prikazuje način stvaranja, odnonso korištenja novčanih tokova koji mogu proizlaziti iz poslovnih, financijskih i investicijskih aktivnosti. Poslovne aktivnosti u pravilu predstavljaju glavne djelatnosti poduzeća i stvaraju većinu njegovih prihoda, dobiti ili gubitaka. U ovu se skupinu ubrajaju plaćanja dobavljačima, naplata prodane robe i usluga od kupaca, isplate zaposlenicima, plaćanje poreza na dobit i dr.

U investicijske aktivnosti spadaju djelatnosti vezane za kupnju i prodaju dugotrajne imovine, kao što su isplate za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme, financijske imovine i dr. Financijske aktivnosti povezane su s financiranjem poslovanja i za posljedicu imaju promjene veličine i sastava vlasničke glavnice ili kamatonosnih obveza. U ovu se skupinu ubrajaju novčani primici od izdavanja dionica ili obveznica, primici od kredita, kao i otplate glavnice za primljene kredite.

Dio izvještaja koji prikazuje novčane tokove iz poslovnih aktivnosti moguće je sastaviti na dva načina – putem direktne i indirektne metode, dok se investicijske i financijske aktivnosti trebaju utvrđivati i prikazivati po direktnoj metodi. Kod direktne metode objavljuju se glavne skupine primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti, kao što su novčani primici od kupaca, novčani izdaci zaposlenima, dobavljačima, za kamate, poreze i dr., a koje nisu raspoložive u izvještaju prema indirektnoj metodi. S druge strane, prema indirektnoj metodi, novčani tok iz poslovnih aktivnosti utvrđuje se usklađivanjem neto dobiti/gubitka za učinke promjene radnog kapitala, nenovčanih stavaka kao što su amortizacija, rezerviranja i sl. te ostalih pozicija čiji su novčani učinci investicijski ili financijski novčani tokovi. Budući da se u izvještaju sastavljenom putem direktne metode preciznije prikazuju informacije o novčanim primicima i izdacima iz poslovnih aktivnosti koje mogu biti korisne u procjeni budućih novčanih tokova, Međunarodni računovodstveni standard (MRS) br. 7 potiče izvještavanje ovom metodom.

Tabela 1 - Primjer izvještaja o novčanom toku sastavljen putem direktne metode


Izvor: Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja


Izvor: Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja

Interni (operativni) izvještaj o novčanom toku
Osim njegovog značaja za vanjske korisnike, izvještaj o novčanom toku ključan je i za interne potrebe poduzeća. Adekvatan priljev novčanih sredstva osnovno je pogonsko gorivo, nužno za svakodnevno poslovanje, rast i ravoj poduzeća, kao pritok kisika u naš krvotok. Naime, novčana sredstva i kontrola novčanog ciklusa, od kupnje sirovina do unovčavanja potraživanja, preduvjet su za pravovremeno plaćanje obveza zaposlenicima, dobavljačima i kreditorima te pokretanje novog poslovnog ciklusa - nabave sirovina, roba, proizvodnje i prodaje proizvoda/usluga. Jedino se na taj način može osigurati stvaranje novih prihoda i kontinuitet poslovanja. U suprotnom, kada poduzeće ne raspolaže adekvatnim novčanim sredstvima i ne stvara pozitivne novčane tokove, njegovo će poslovanje biti ugroženo, odnosno u krajnjoj instanci takva društva mogu biti osuđena na propast.

U vremenima ekonomskih kriza i opće nelikvidnosti, što je značajka trenutnog stanja našeg gospodarstva, vrijednosna metrika poduzeća premješta se s ostvarivanja profitabilnog rasta prema kontroli troškova i očuvanju primjerene likvidnosti. U takvim je uvjetima stvaranje adekvatnih novčanih tokova iz poslovanja još važnije nego inače jer su izvori eksternog financiranja nedostatni i ograničeni.

Iz općenitog značaja novčanih tokova u poslovanju poduzeća, kao i ekonomskih uvjeta u kojima se nalazimo, proizlazi potreba za njihovim upravljanjem. Naime, pozitivan novčani tok iz poslovanja potreban za plaćanje redovitih obveza i financiranje ulaganja ne događa se sam po sebi, već je njime potrebno upravljati, što zahtijeva znanje i vještinu te razumijevanje ključnih segmenata koji utječu na stvaranje novčanih tokova. U današnjim je uvjetima upravljanje novčanim tokovima postalo toliko važan dio poslovnog procesa da se njime bavi i viši management poduzeća, a ne isključivo financijski odjeli.
Stoga će upravljanje novčanim tokovima biti tema idućeg članka u seriji o novčanim tokovima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!