Želje, navike i potrebe: Kako se približiti korisniku u 21. stoljeću?

Društveni mediji su novi komunikacijski alat i platforma koja omogućuje najizravniji pristup korisnicima uz najmanje uloženog Društveni mediji su novi komunikacijski alat i platforma koja omogućuje najizravniji pristup korisnicima uz najmanje uloženog

Ušli smo u doba prosumera: aktivnih, informiranih i glasnih korisnika koji zahtijevaju ne prisutnost, već akciju. oni su moćnI potrošači i želite ih imati na svojoj strani.

Kada govorimo o novim medijima i poslovanju, sve rasprave o promjeni kanala, pristupa i poslovanja postaju već suvišne. Komunikacijsko okruženje nikada dosad nije bilo ovako dinamično i masovno i s toliko izmijenjenim pravilima komunikacije i autoritetima u komunikacijskom procesu.

Tako smo od naglašavanja prisutnosti i vidljivosti poslovanja na novim medijima prije još desetak godina danas došli do rasprave i isticanja još individualnijeg, sveprisutnijeg i izravnijeg pristupa korisnicima.

 

Nestajanje masovne publike

Korisnici danas postaju sve više zasićeni konvencionalnim načinima oglašavanja, komunikacije, ali i informiranja

Rast i popularizacija digitalnih, a posebno društvenih medija i platformi omogućili su prvenstveno direktnu i brzu komunikaciju bez posrednika, a potom i priliku korisnicima da postanu značajan dio medijskog procesa kroz dijeljenje, komentiranje te reagiranje na medijske sadržaje i postavljanje svojih interesa kao medijskih potreba.

Brzina, intermedijalnost, interaktivnost i dostupnost postali su faktori koji su u potpunosti promijenili dosadašnji način komunikacije te ostvarili i empirijske i teorijske perspektive za proučavanje novih, digitalnih i društvenih medija.

 

Nema više 
povratka

Brendovi se humaniziraju, približavaju korisnicima i otvaraju komunikaciju, promjena je odraz težnji, navika i potreba jednih i drugih

Novi rezultati Reuters Institute Digital News Reporta, koji već godinama prati medijske navike korisnika diljem svijeta, pokazuju i daljnju potvrdu značaja i uloge društvenih medija u informiranju korisnika te potvrdu korištenja mobitela kao platforme pristupa informacijama. Ti podaci potvrđuju da smo došli do potpune promjene komunikacijskih obrazaca i postavljanja novih zahtjeva za poslovanja. Proteklih godina i Hrvatska je također dio tog istraživanja, tako da se podaci odnose i na nas. Podaci pokazuju i dalje rastuću ulogu društvenih medija u informiranju korisnika, u povezivanju i komunikaciji. Ovo izvješće se sastoji od istraživanja i ispitivanja navika više od 70.000 korisnika u više od 30 zemalja svijeta, čime je to najdulje i najopsežnije komparativno istraživanje medijskih navika u svijetu. No, osim što je istraživanje opsežno i važno, postavlja se pitanje Što to znači za poslovanje?

Što je s promjenom o kojoj pričamo?

Korisnici danas postaju sve više zasićeni konvencionalnim načinima oglašavanja, komunikacije, ali i informiranja. U kontekstu medijskih publika više ne govorimo o masovnoj, dislociranoj i nepoznatoj publici. Već o individualnim korisnicima koji zahtijevaju brz, točan i trenutan odgovor. Ukoliko su se promijenile platforme, ukoliko se promijenio medij te ukoliko su se promijenili korisnici, zašto da naš pristup korisnicima ostane konvencionalan?

Biti prisutan na novim medijima više nije dovoljno, korisnici očekuju akciju te razgovore o brendu, uslugama, inicijativama…Dodatni posao ili velika prilika za komunikaciju s ciljanim javnostima?

Riječ promjena sigurno je jedna od najčešće odabranih riječi kada govorimo o utjecaju novih medija na povjerenje. No, kako se očituje ta promjena – u platformama, komunikaciji, sadržajima?

Najočitija promjena nije u tehnologiji, već upravo u korisnicima: oni su ti koji uvjetuju konstantno dvosmjerno komuniciranje i zbog njih i pristupamo i koristimo nove medije.

Ušli smo u doba prosumera: aktivnih, informiranih i glasnih korisnika koji zahtijevaju ne prisutnost, već akciju. Teorija ih prepoznaje kao ‘korisnike nekoć zvanima publikom’, a praksa kao proaktivne, angažirane i moćne potrošače – koje želite imati na svojoj strani – bez obzira na to o kojoj sferi poslovanja se radi.

Osim korisnika, promijenila se i poslovna etika… brendovi se humaniziraju, približavaju korisnicima i otvaraju komunikaciju – nema više pasivnog poslovanja. Internet, a posebno društveni mediji predstavljaju novi komunikacijski alat i platformu koja omogućuje do sada najizravniji pristup korisnicima uz najmanje uloženih financijskih sredstava.

Ukoliko ste dobili kanal gdje direktno, brzo i redovito komunicirati sa svojim krajnjim korisnicima, zašto biste odustali od toga? Razgovori o vama (o brendu) nisu nikada bili direktniji, izravniji, brži i efikasniji. Možete komunicirati s ciljanim javnostima, a svoju komunikaciju možete pratiti i mjeriti te usmjeravati za još bolje komunikacijske prakse.

No, što nakon Facebooka?

Razumijevanje novih medija vodi direktno ka razumijevanju promjene i transformacija u društvu: u društvenim procesima, normama, idejama i praksama. Mediji su direktno povezani s društvom i razvoj i transformacija jednog automatski vodi razvoju i razumijevanju drugoga. Primjena nije došla s Facebookom, Instagramom niti s pojmom društvenih medija. Promjena je odraz težnji, navika i potreba i korisnika i brendova, a društveni mediji su samo kanal u kojem su oživjeli.

Neovisno o tome zvali mi budućnost Facebookom, Instagramom, mobitelom ili nekako potpuno drukčije, jedno je sigurno: Nema više povratka na staro. I to ne u tehnološkom smislu, već u komunikacijskom – nećemo se vraćati više na pasivne korisnike, jednosmjerne informacije i tradicionalne pristupe promociji – možda se razvije u nešto potpuno novo, možda postane nešto još brže i direktnije, ali promjena kojoj svjedočimo veća je od platformi.

Tako da, svijet je moguć bez društvenih medija, ali ne i na promjene koje se događaju. A naš zadatak? Biti tamo gdje su nam i korisnici.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve