Volontiranjem se stječu vještine za lakše uključivanje u svijet rada

Volontiranjem se mogu steći dobre radne navike te razviti organizacijske i komunikacijske vještine/FOTOLIA Volontiranjem se mogu steći dobre radne navike te razviti organizacijske i komunikacijske vještine/FOTOLIA

Volonterstvo je aktivnost koja pomaže osobi kod razvijanja samopouzdanja i izgradnje pozitivnih stavova prema ljudima i društvu globalno.

Svijest o važnosti volontiranja kod mladih u zemljama Zapadne Europe na vrlo je visokom nivou. Koliko dobrobiti volontiranja prepoznaju mladi u Hrvatskoj, ali i društvo u cjelini, pitali smo Moniku Begović, koordinatoricu Hrvatske mreže volonterskih centara nastalu zajedničkim djelovanjem regionalnih volonterskih centara u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu. "Pozitivna je činjenica da je u Hrvatskoj sve više mladih koji su zainteresirani za volontiranje.

U bazama naših regionalnih volonterskih centara najveći udio čine mladi. Glavni razlog tomu jest to da mladi u Hrvatskoj putem raznih sredstava informiranja, a najviše društvenih mreža, mogu vidjeti kako je u mnogim zemljama Zapadne Europe volontiranje način na koji mladi ljudi izgrađuju svoj odnos prema društvu u kojem žive, jer daju sebe, a time i pozitivno utječu na promjene koje se u samom društvu događaju.

Na taj su način mladi više socijalno uključeni, što je izuzetno potrebno, posebice u zemljama poput Hrvatske, u kojoj je stopa nezaposlenosti mladih dosta visoka, što kasnije može rezultirati socijalnom isključenosti", ističe Monika Begović i napominje kako mladi volontiranjem  bivaju uključeni u mnoge sfere društvenog života, što im pruža mogućnost da se lakše uključe u tržište rada. U Hrvatskoj mreži volonterskih centara, kaže, rade na tomu da se svijest o volontiranju postepeno mijenja, te volontiranje postaje pozitivna praksa, ne samo volonterima ili onima koji volonteri pomažu, već društvu globalno. "Ne smije se zanemariti humana i solidarna narav volontiranja, jer dobrovoljni angažman doprinosi zajednici, uveseljava one kojima se pomaže, ali i one koji pomažu drugima. Međutim, usprkos pozitivnim trendovima, mi u Hrvatskoj nažalost još uvijek nemamo sustavno istraživanje o volontiranju, tako da trendove pratimo kroz praksu volonterskih centara i iskustva drugih organizatora volontiranja. 

Potrebne snažnije mjere
Upravo je to razlog što, za razliku od drugih zemalja Europske unije, propuštamo poduzeti snažnije mjere za poticanje volontiranja mladih, koje bi bile utemeljene na jasnim pokazateljima o potrebama mladih u volontiranju i dobrobitima koje ono nudi", ističe koordinatorica Hrvatske mreže volonterskih centara. A koja je vrsta volonterskog rada najinteresantnija mladima u Hrvatskoj i zašto, objasnila nam je Lejla Šehić Relić, članica Izvršnog odbora Hrvatske mreže volonterskih centara i direktorica Volonterskog centra Osijek.

 

Hajman

Volontirajući studenti prvenstveno upoznaju sebe te se često definiraju kao osobe, razvijaju samopouzdanje i izgrađuju svoj stav.

"Svatko ima različite interese, te je stoga teško reći koja je vrsta volonterskog rada najzanimljivija mladima. Mi bilježimo godinama najveći interes u području aktivnosti za djecu i mlade, kulturne i sportske aktivnosti. Vrlo često se radi o tome da se mladi, kroz uključivanje u volonterske akcije koje biraju po vlastitim interesima, izgrađuju kao osobe, dobivaju vještine potrebne za kasnije uključivanje na tržište rada, ali i sami otkrivaju neke vještine za koje nisu ni znali da ih posjeduju", kaže Lejla Šehić Relić i ističe kako volontiranje postaje i način stjecanja svojevrsnog radnog iskustva, posebice ako se osoba odluči baviti sličnim područjem na kojemu je volontirala. Mladima je također, kaže, vrlo zanimljiva perspektiva volonterskog rada vezana uz upoznavanje mnogih ljudi sličnih interesa, kao i različitih ljudi i kultura, što je također jedan od načina zaustavljanja socijalne isključenosti.  

"Volonterstvo je aktivnost koja pomaže osobi kod razvijanja samopouzdanja i izgradnje pozitivnih stavova prema ljudima i društvu globalno. Jedino tako društvo može napredovati. Upravo su ovo razlozi zbog kojih Hrvatska mreža volonterskih centara, sa svojim regionalnim centrima, na nacionalnoj razini povezuje postojeću infrastrukturu za razvoj volonterstva, kako bi olakšala djelovanje i ostalih udruga koje okupljaju mlade volontere. Stoga i dodjeljujemo oznake kvalitete volonterskim centrima, da njihova dostupnost i usluga volonterima bude na razini prihvaćenih standarda. Ovakvim djelovanjem Mreže kroz sustav za vrednovanje volonterskog iskustva se potvrđuje kvaliteta volonterskih centara, njihova važnost za zajednicu, kako bi dalje mogli pružati potporu u organiziranju volontiranja", kaže  članica Izvršnog odbora Hrvatske mreže volonterskih centara i direktorica Volonterskog centra Osijek.

 

Šimundić

U sklopu uvodnog predmeta na prvoj godini, studenti su zaduženi za planiranje i organizaciju Dana volontiranja za cijeli koledž.

 Monika Begović nadodala je kako današnja generacija mladih u Hrvatskoj nema toliko negativan stav prema volontiranju i počinje prihvaćati koncept filantropije - volontiranje kao društveni angažman  za opće dobro, jer bez općeg dobra nema niti dobra za pojedince. Ističe da u izgradnji takvih stavova, nažalost, još ne vide potporu sustava, posebice obrazovnog, koje kaska u prenošenju pravih vrijednosti mladim osobama, i to je, mišljenja su u Mreži, nešto na čemu treba više raditi. 

Poticanje unutar studija
"Samo volontiranje doprinosi izgradnji kohezivnog društva, stvarajući veze temeljene na povjerenju i solidarnosti, što zapravo čini socijalni kapital i doprinosi pozitivnim promjenama u društvu", zaključuje koordinatorica Hrvatske mreže volonterskih centara. Ana Maria Šimundić, predavač općih kolegija, studentska pravobraniteljica i voditeljica službi akademske podrške u RIT Croatia ističe kako su njihovi studenti jako zainteresirani za volonterski rad. Mnogi od njih su već imali iskustvo s volontiranjem prije nego su se upisali te rade na tome da dodatno potiču taj osjećaj u njima. Važno je, kaže, u mlade ljude usaditi osjećaj davanja kao i spoznaju da svijet mijenjaju svojim primjerom, no rad na volonterskim projektima itekako razvija znanja i vještine koje će im kasnije trebati i u poslovnim zadacima i projektima.

 

Šehić Relić

Volontiranje je i način stjecanja radnog iskustva, posebice ako se osoba odluči baviti sličnim područjem na kojemu je volontirala.

"Uče se planiranju i osmišljavanju strategije i načina da se neka ideja istraži, odabere i realizira, Također, uče se i snalažljivosti u smislu što učiniti kad nešto ne ide po planu. Uz planiranje, odgovornost i snalažljivost, studenti se uče umijeću vođenja ljudi te komunikaciji s kolegama i članovima naše organizacije, ali i s članovima vanjskih organizacija - udrugama, dobavljačima itd.", smatra Ana Maria Šimundić te opisuje kako to izgleda kod njih na fakultetu. "U sklopu uvodnog predmeta na prvoj godini, studenti su zaduženi za planiranje, organizaciju i realizaciju Dana volontiranja za cijeli koledž. Prvo moraju napraviti istraživanje kako bi saznali koje su potrebe lokalne zajednice te potom biraju organizaciju s kojom žele raditi, i konačno, pod mentorstvom profesora kreću u planiranje i realizaciju", objašnjava Ana Maria Šimundić i ističe kao su primjerice 2016. studenti organizirali sportski dan u dječjim domovima u Zagrebu, dok su studenti RIT-a u Dubrovniku organizirali čišćenje plaže u Trsteniku.

Izuzetno zainteresirani za volonterski rad su i studenti na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) koji samoinicijativno pomažu djeci bez adekvatne roditeljske skrbi, beskućnicima, životinjama u azilu i mnogim drugim kojima je pomoć potrebna, kaže Antonija Hajman, asistentica Katedre za Management na ZŠEM-u. "Volontirajući studenti prvenstveno upoznaju sebe. Tu do izražaja dolaze njihove kvalitete kao i mane te se studenti često definiraju kao osobe, razviju samopouzdanje i izgrade svoj stav. Razvijaju se organizacijske i komunikacijske vještine, odgovornost prema poslu, kolegama i radnim zadacima", smatra Antonija Hajman i ističe kako uz humanitarni rad studenti volontiraju i radeći u tvrtkama kako bi ekonomska znanja stečena na studiju naučili primjenjivati u realnom poslovanju.

"ZŠEM potiče studente na rad tijekom studija kako bi radnim iskustvom stekli komparativnu prednost prilikom traženja stalnog zaposlenja po završetku studija. S obzirom na to da studenti žele steći iskustvo rada na raznim poslovima često to rade volontirajući. Volonterskim radom potiče se studente da svoje slobodno vrijeme iskoriste za učenje, pomaganje, socijaliziranje, doprinos zajednici, da upoznaju osobe sličnih interesa, te da uvesele one kojima je osmijeh najpotrebniji", zaključila je Antonija Hajman.

 

Begović

Na taj su način mladi više socijalno uključeni, što je izuzetno potrebno u zemljama s visokom stopom nezaposlenosti.

A da li i  na koji način volontersko iskustvo može utjecati na odabir kandidata za posao upitali smo stručne službe nekoliko vodećih tvrtki u Hrvatskoj. "Prilikom odabira kandidata za posao najveću ulogu imaju kompetencije kandidata, njegove sposobnosti, stečeno radno iskustvo i osobne karakteristike. No, volontersko iskustvo svakako može predstavljati jednu od prednosti jer bi ono moglo ukazivati na povećanu angažiranost kandidata, motiviranost, predanost većem cilju, humanost i suradnju, a sva ta navedena područja ključna su za izvrsno obavljanje bilo kojeg posla", ističu u Ini te napominju kako ovakvo posebno iskustvo može biti prednost kod odabira kandidata za pripravnička radna mjesta, jer kod mladih budućih zaposlenika, s obzirom na to da nemaju stečeno radno iskustvo, svako dodatno iskustvo kao što su volontiranje, angažman u studentskim udrugama, studentski rad i slično, zasigurno predstavlja prednost.

Dobra preporuka za posao
I u Hrvatskoj Pošti slažu se kako svako radno iskustvo može utjecati na odabir kandidata za posao pa tako i volontersko. Ako je kandidat volontirao tijekom obrazovanja ili rada to može biti prednost, napominju. "Volontiranje donosi dodatne iskustvene prilike za osobni razvoj, npr. volonteri mogu steći dobre radne navike te razviti organizacijske i komunikacijske vještine.  Naravno, prilikom odabira potrebno je s kandidatom porazgovarati i o volonterstvu, jer volontiranje neki shvaćaju više, a neki manje ozbiljno", poručuju iz Hrvatske Pošte i nadodaju kako cijene svaku vrstu volonterskog rada kojoj kandidati ili njihovi zaposlenici pristupaju ozbiljno. Volonterstvo kao prednost kod zapošljavanja ističu i u Uniqa osiguranju.

"Ako je kandidat za posao bio volonterski angažiran, to je svakako referenca koju cijenimo prilikom selekcije za neko radno mjesto. Kad je riječ o mladim ljudima koji su tek završili fakultet i nemaju konkretnog radnog iskustva, njihov volonterski angažman pokazuje da imaju radne navike i da će radije preuzeti inicijativu i uložiti svoje vrijeme u društveno koristan rad  nego čekati kod kuće da im poslovna prilika padne s neba. Spremnost za rad i angažman za dobrobit drugih jednako cijenimo i ne pravimo razliku u vrstama volontiranja jer svatko će odabrati pomaganje u skladu sa svojim vještinama", kažu iz Uniqa osiguranja i ističu kako se i njihovi zaposlenici rado se odazivaju raznim akcijama te ih i sami iniciraju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!