Umjetnost kao isplativa investicija

Autor: Antonela Zečević , 02. svibanj 2008. u 06:30

Galeristi se slažu da je tržište umjetnosti uvijek jednako vrijedno, da nije u usponu, ali da je katkad ipak podložno euforiji

U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme značenje riječi investicija povezuje s ulaganjem u dionice ili eventualno nekretnine. No postoji još jedno tržište otvoreno ljubiteljima lijepih stvari i dobre zarade kao što je primjerice tržište umjetnina. Za investiciju u umjetninu je također potrebno imati znanje i “oko” za ljepotu što se može steći obilaskom hrvatskih galerija jer su njihovi zaposlenici i vlasnici uvijek raspoloženi za razgovor. Samo u Zagrebu postoji mnogo umjetničkih galerija, no samo se njih dvadesetak može pohvaliti uspješnim poslovanjem, dok svaka od tih galerija u svojem fundusu ima primjerice oko dvadeset slikara. Dakako postoje i trgovci umjetninama “iz prtljažnika” ali je njihova relevantnost upitna, a o njihovim poslovima se piše u rubrikama crne kronike. Na pitanje kakvo je tržište umjetnina u Hrvatskoj Danko Erdeljac iz EE galerije smještene u Hrastinu prilazu odgovara da je uvijek isto. Tržište je dosta zatvoreno i nimalo nije lako na njemu uspjeti pogotovo zbog ograničavajućeg fakotora, a to je mali broj publike. Upravo su umjetničke galerije posrednici između umjetnika i kupaca te najjači čimbenik u smislu edukacije publike. Uobičajeno je da se galerije specijaliziraju za određenu vrstu umjetnosti, najviše u slikarstvu jer je ono najplodnija vrsta hrvatske umjetnosti. Priča o cijenama već je nešto drukčija. Visina investicije u dobru sliku ovisi o umjetniku, ali i o tome je li umjetnik živ ili mrtav i, naravno, o pojedinoj fazi njegova umjetničkog rada. Primjerice, za sliku većeg formata poznatog hrvatskog slikara Dubrovčanina Vlahe Bukovca potrebno je izdvojiti i do sto tisuća eura, dok se grafika poznatog živućeg umjetnika može dobiti i za 1500 do dvije tisuće kuna. Osim kao investicija, slika za pravog ljubitelja umjetnosti predstavlja i emotivnu vrijednost. Kako kaže Danko Erdeljac, jedna njihova klijentica je nakon požara u svojem domu ostala bez svega, ali je jedino žalila za slikama koje su je asocirale na pojedina razdoblja njezina života. Jedna od dobrih investicija bila je i kupnja umjetničkih dijela Vaska Lipovca čija se cijena udvostručila nakon njegove smrti jer se njegova slika dok je bio živ mogla dobiti za iznos od 1500 eura, a sada vrijedi već oko tri tisuće eura ipak, kupnja slike većeg formata živućeg umjetnika zahtijeva iznos od oko 15.000 eura.

Slike za svadbe
Cijela jedna generacija kvalitetnih slikara u Hrvatskoj je nestala kao što su Lacković, Prica, Lipovac ili Gliha, kaže Erdeljac, pa se stvorio prostor za nove, mlađe umjetnike kojih ima pet ili šest, dok se cijeli ostali kontigent “šlepa”. Jedan od najboljih primjera još od prije 30 godina bila je kupnja umjetničkih djela Miljenka Stančića za koje se danas treba platiti i po 30.000 eura. Dok mladi umjetnici stasaju u velikane, morat će proći ipak neko razdoblje, mišljenja je Danko Erdeljac, jer slikar u svoj rad daje cijeloga sebe, a potrebno je vrijeme da se usvoji pravi način. Od “šire publike” najčešći kupci u njegovoj galeriji su “obični” ljudi koji slike kupuju kao darove, primjerice za svadbu. No njegovi su ključni kupci velike tvrtke ili institucije kao što je IGH ili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. I poslovni ljudi kao pojedinci shvaćaju vrijednost takve umjetnine i koji žele ući u očaravajući svijet kolekcionarstva. Oni se najčešće odlučuju za slike mladih umjetnika, što je i preporuka ovog galerista kao najbolje opcije. Erdeljac preporučuje kupnju umjetničkih djela Mladena Veže koji je jedan od najstarijih živućih hrvatskih umjetnika, dok se od mlađih ističe Fadil Vejzović pred kojim stoji sjajna budućnost. Također kaže da ne može ne spomenuti Josipa Vaništu koji je jedan od samozatajnih umjetnika. Kao jedan od najboljih primjera u Hrvatskoj čija je strast za suvremenom umjetnošću završila impozantnom kolekcijom avangardnog slikarstva jest Tomislav Kličko, odnosno njegova tvrtka Filip Trade. Kao i svaki posao, u današnje vrijeme i biznis galerista ovisi o trendovima. U Hrvatskoj se danas najviše kupuje suvremeno slikarstvo, dok je desetak godina prije najveći hit bila kupnja Mersada Berbera. Ipak, tvrdi Erdeljac, prava je umjetnost uvijek u trendu jer je pravi umjetnik svevremen.

Hrvatska moderna
Za njegov rad nije potreban ni marketing niti je presudna kritika jer s vremenom sve dođe na svoje mjesto. Jedna od nezaobilaznih adresa za ugodan razgovor te sigurnu kupnju umjetnine jest i galerija Deči, smještena u samom središtu Zagreba, u Radićevoj ulici. Osim što s ponosom mogu istaknuti da redovno posluju čak 27 godina te da su najstarija gradska galerija, Žarko Deči i njegova kći povjesničarka umjetnosti Ana Deči iza sebe imaju i velik podvig. Riječ je o izložbi Hrvatsko moderno slikarstvo 1880. do 1945. godine održanoj u Klovićevim dvorima krajem studenog 2006. godine. Tom su prilikom gledatelji mogli vidjeti najvrednije primjerke slikarstva hrvatske moderne koji se, međutim, nalaze u rukama privatnih kolekcionara i koji se nisu mogli vidjeti u muzejima iako su djela potpuno ravnopravna s muzejskim primjercima. Na izložbi je prikazano 80 slika, a čak su se i kustosi dolazili educirati, kaže Žarko Deča. Kao i Danko Erdeljac, i obitelj Deči kaže da je tržište umjetnosti uvijek jednako te da nije u usponu, ali da je katkad ipak podložno euforiji. Ana Deča kaže da problema s prodajom nemaju jer iza njihova poslovanja ne stoji nikakva afera te da su sve njihove slike provjerene i žirirane. Najviše kupaca u galeriju Deči dolazi u nabavu umjetničkih dijela Vlahe Bukovca, Dušana Džamonje ili Ede Murtića, a najtraženiji su komadi napravljeni u razdoblju od dvadesetih do četrdesetih godina prošlog stoljeća. Galerija ima i stalni prodajni postav pod nazivom od “Bukovca do Murtića”. Također Ana Deča kaže da je hit u njihovoj galeriji tzv. stari Murtić iz 1973. godine. Preporuka galerije Deči odnosi se na kupnju djela Milivoja Uzelca, Vilka Gecaha, Nikole Mašića ili Vladimira Becića koji se mogu vidjeti i na njihovoj mrežnoj stranici. Kao stari znalac hrvatske umjetnosti, Žarko Deča kaže da se ne čudi sveprisutnim prijevarama s prodajom ukradenih ili falsificiranih slika jer su ljudi nedovoljno educirani pa kupuju sliku u haustoru po triput nižoj cijeni od one tržišne. On smatra da je držanje galerije prije svega gospodski posao i kao takav mora uspostavljati povjerenje između kupaca i svoje kuće. Osim toga njihova galerija ima svoje stalne kupce te da su otvoreni su za razgovor sa svakim tko želi naučiti jer, kako kaže Žarko Deči, najbolji se uvid može steći obilaskom i razgovorom u barem tri galerije. Ana i Žarko Deči smatraju da je hrvatska umjetnost ravnopravna europskoj i da je treba dignuti na europsku razinu.

Salvador Dali
Jedno od najspominjanijih imena u posljednje vrijeme, a tiče se svijeta umjetnosti jest galerija Mona Lisa koja je pozornost javnosti privukla svojom posljednjom izložbom pod nazivom Salvador Dali. Na toj je izložbi bilo prikazano 40 grafika svjetski poznatog nadrealističkog slikara te šest malih brončanih skulptura. Prije tri tjedna izložbu je vidjelo više od jedanaest tisuća ljudi, a polovica grafika je prodana. Velik dio njih je rezervirano i prije samog izlaganja. Kupci u njihovoj galeriji su općenito kolekcionari, velike tvrtke, ali i “obični” ljudi, ljubitelji umjetnosti. Galerija Mona Lisa ima dosta izložbi, a sve slike u galeriji su u njihovu vlasništvu. Ova galerija specijalizirana za klasično moderno slikarstvo ima stalnu suradnju s Vasilijem Jordanom, Dragicom Cvek-Jordan, Josipom Vaništom, Mladenom Vežom, Izvorom Orebom, ali i Katarinom Henc, no prodaju i djela nešto starijih umjetnika kao što je Slava Raškaj, Gabrijel Jurkić, Jerolim Miše, Marijan Trepše i Oton Gliha. Upravo je Katarina Henc zaslužna za otvaranje galerije jer su ona i muž Zlatko Henc “oduvijek” u svijetu slikarstva, pa je on svoju davnu ideju realizirao 2002. godine, otvaranjem Mona Lise u Tklačićevoj ulici.

Komentari (2)
Pogledajte sve

<span style=”color: #000000; font-family: Georgia, serif; font-size: 20px; background-color: #ffffff;”>ako, čovjek može nešto novo otkriti u umjetnosti slikarstva – onda je to grandiozno. Mnogima to ne uspije pa ostanu – činovnici. Mnogi gađaju, ali ne pogode cilj.</span>

Nije Deča, nego Ana Deči!

New Report

Close