Cijena hrane u regiji raste iz dana u dan. U Srbiji je Vlada odlučila ispitati zašto je hrana skuplja u usporedbi s drugim zemljama, čak i kad se komparira sa zapadnoeuropskim državama. Zbog čega je vicepremijer Božidar Đelić, nakon razgovora s Vericom Barać, predsjednicom Vijeća za borbu protiv korupcije u ukidanju, odlučio osnovati vladinu komisiju da bi se ispitalo stanje u maloprodaji i utvrdilo koji su uzroci doveli do poskupljenja hrane. Đelić je obećao kako će javnost biti pravodobno upoznata s nalazom i koracima koje vlada kani poduzeti. Prema njegovim riječima, vlada je spremna poduzeti učinkovite korake kako bi osnovni prehrambeni proizvodi bili što jeftiniji. Ministar trgovine Predrag Bubalo upozorio je da su cijene dijelom i posljedica državnih subvencija, kao što je slučaj s mlijekom koje je, iako proizvedeno u Srbiji, jeftinije u Crnoj Gori nego u matičnoj zemlji. U domaćim mljekarama cijene mlijeku su tijekom godine mijenjane više od pet puta. Najveći vlasnik mljekara Salford, koji je vlasnik pet najvećih proizvođača mlijeka, predmet je ispitivanja Komisije za zaštitu konkurencije, koja istražuje postoji li na tržištu mlijeka monopol. Na udaru su i pekari, jer postoji dvojba da su karteliziranjem došli u poziciju da diktiraju cijenu kruhu, koji je u zadnjih mjesec dana nekoliko puta poskupio. Vlada je radi stabilizacije cijene pšenice i brašna uvela zabranu njezina izvoza, ali cijene kruha, bez obzira na to, nastavljaju s rastom. Prema prikupljenim podatcima, cijene osnovnim prehrambenim namirnicama u Sloveniji manje su za 22 posto nego u Srbiji iako Slovenci imaju 2,5 puta veće prosječne plaće i četiri puta veći BDP po stanovniku nego što je u Srbiji. U beogradskim medijima navedeno je 15 proizvoda široke potrošnje koji su u Njemačkoj osjetno jeftiniji nego u Srbiji. Glavni razlog tomu su visoke trgovačke marže koje u Srbiji iznose između 25 i 40 posto, dok u EU rijetko prijelaze 12 posto.

Val poskupljenja zahvatio je i Bosnu i Hercegovinu. U posljednih nekoliko mjeseci primjećuje se značajno poskupljenje osnovnih životnih namirnica, ali i većine drugih proizvoda. U odnosu na listopad prošle godine život je skuplji za 15 posto. Poskupljenje, ionako skupe hrane, još će se nastaviti. Posebice se to odnosi na kruh, mlijeko i meso. Pekari i mlinari teško će moći izdržati poskupljenje energenata. Vlada F BiH obvezala se dodijeljivati pšenicu iz robnih rezervi za potrebe većih proizvođača. Agencija za statistiku BiH utvrdila je da maslac poskupio za rekordnih 56,5 posto, jestivo ulje za 33,7 posto, a kruh za 8,31 posto. Milinović je upozorio kako je u odnosu na 2005. godinu, kada je Agencija za statistiku BiH i počela prikupljati ove informacije, rast cijena još veći pa je tako maslac skuplji za više od 90 posto, a ulje za 51 posto. Samo u listopadu ove godine ove dvije namirnice bilježe rast cijena u odnosu na rujan za gotovo 17, odnosno za 10 posto. Prema dostupnim podatcima, godišnja inflacija u BiH u listopadu je bila na razini od 3 posto. Treba reći da najnoviji podatci Agencije za statistiku BiH nisu obuhvatili val poskupljenja koji je tu zemlju zapljusnuo u prva tri tjedna studenog, kada je eskalirala i politička kriza u toj zemlji. Prema podatcima koje je iznio Mesud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača BiH, u tom su razdoblju brašno i mlijeko poskupjeli u prosjeku za po 30 posto. Prosječna potrošačka košara za četveročlanu obitelj u BiH sada stoji 1290 konvertibilnih maraka (oko 650 eura). Prosječna neto plaća u BiH u listopadu iznosila je pak 650 KM (375 eura). Prehrana nije jedino na čemu će potrošači osjetiti val poskupljenja. Cijena higijenskih sredstava raste već godinu dana, a taj trend se i dalje nastavlja. Ipak, u usporedbi s hranom, stopa rasta cijena nešto je manja. I u Republici Srpskoj došlo je do poskupljenja. U Banjoj Luci cijena većine proizvoda iz potrošačke košarice je povećana znatno u posljednja dva mjeseca. Najviše se to osjeti kod cijena ulja, mlijeka te voća i povrća. Za litru ulja treba, ovisno o proizvođaču, umjesto dosadašnjih 0,86 do 1,22 eura izdvojiti od 1,26 do 1,52 eura. Cijena litre mlijeka skočila je s prosječnih 0,56 eura na 0,71 euro. Prema podatcima Zavoda za statistiku Republike Srpske, potrošačka košarica, u kojoj su samo osnovne životne namjernice, za četveročlanu obitelj je iznosila 250 eura, dok je prosječna neto plaća 306 eura.
(Rato Petković, Gorden Knezović, Agencije)

Veće kazne za nepoštivanje Uredbi o maržama u RS

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Vlada RS nema namjeru uvesti administrativne mjere koje bi utjecale na cijene u RS, ali da će za deset puta povećati kazne pravnim osobama koje ne budu poštovala Uredbu o maržama. Istaknuo je da Robne rezerve RS raspolažu dovoljnim količinama roba široke potrošnje koje mogu ući na tržište i bitno smiriti cijene, ali da će Vlada RS te mjere koristiti tek kada utvrdi da postoji ugrožavanje politike cijena. Dodik je rekao kako je ustanovljeno da je velika kupnja u RS rezultat podgrijane potražnje iz Federacije BiH navodeći da je u RS-u evidentirana prodaja oko šest milijuna litara jestivog ulja, “što sigurno nije potreba ljudi iz RS”. Dodao je da je, ne samo u okruženju, već i na svjetskoj sceni vidljiv porast cijena niza artikala zbog povećanja cijena nafte, na što Vlada RS-a ne može utjecati.