Direktor komunikacija Energy Financing Team Group (EFT) Nenad Savić izjavio je da je ta grupacija postala vodeći trgovac električnom energijom u jugoistočnoj Europi. Njihova uloga još je važnija, tvrde iz EFT-a, s obzirom da će idućih godina u regiji nedostajati od 15 do 20 posto električne energije ako se ubrzo ne sagrade veći energetski izvori. U intervjuu za web portal Energyobserver direktor EFT-a u Grčkoj Atanasios Karahalios ustvrdio je kako je situacija s manjkom električne energije na Balkanu postala alarmantna. Nakon zatvaranja trećeg i četvrtog bloka bugarske nuklearke Kozloduj ta zemlja, koja je najveći izvoznik električne energije u jugoistočnoj Europi, sada može zadovoljiti samo 20 posto potreba zemalja uvoznica električne energije. Prije zatvaranja dva bloka nuklearke mogla je zadovoljiti polovicu potreba uvoza zemalja Balkana.

Obnovljivi izvori energije
Pola električne energije koju uvozi Grčka dolazi od EFT Groupa koja je ove godine toj državi isporučila nešto više od 2 milijuna mWh električne energije Grčkoj, što je 51 posto njena uvoza. Grčka kao i većina zemalja Balkana, rekao je Karahalios, ovisi od uvoza električne energije. Karahalios je naglasio da energetski deficit Grčke raste svake godine, a zbog turističke sezone najizraženiji je u ljetnjim mjesecima. Prema njegovim riječima, energetska budućnost je u obnovljivim izvorima energije, ali mnogo više u većem korištenju ugljena. “Vrijeme ugljena još nije prošlo, ali samo pod uvjetom da se koristi u ekološki sigurnim termoelektranama”, rekao je Karahalios. “Termolektrana koju će EFT graditi u blizini Doboja u Republici Srpskoj poslužt će za primjer poštovanja ekoloških standarda, a EFT Group će se potvrditi kao još sigurniji dobavljač, jer će imati svoju proizvodnju električne energije”, rekao je Karahalios. Radi se o najvećem energetskom objektu na Balkanu koja će biti prva termoelektrana s poštovanjem smjernica Europske unije o zaštiti životne sredine. Cijena gradnje te termoelektrane iznosit će više od 600 milijuna eura, od čega će 480 milijuna eura biti uloženo u gradnju TE, a 120 milijuna eura u proširenje rudnika lignita Stanari. U prvoj će godini ulaganja biti 90 milijuna eura, u drugoj 180 milijuna, u trećoj 210 milijuna i u četvrtoj godini 120 milijuna eura. Također će 120 milijuna eura biti uloženo u ECS sustav u rudniku lignita te u ostalu opremu. Savić kaže kako će od investicije od 600 mlijuna eura polovica ostati domaćem gospodarstvu.

TE Stanari od 2012. godine
“Najveću korist imat će domaće građevinske tvrtke, razne uslužne djelatnosti te informatičke tvrtke i dobavljači različite opreme”, kaže direktor za komunikacije EFT-a. Početak gradnje planiran je u prvoj polovici iduće godine. U izgradnju TE Stanari bit će zaposleno 3 tisuće radnika, a nakon završetka radova posao će dobiti 800 radnika. Prema zakonu o energiji Republike Srpske, općina Doboj će dobiti 4 posto sredstava od prodaje električne energije iz TE Stanari što je godišnje oko 5 milijuna eura. Isporuka prvih količina električne energije iz buduće TE Stanari trebala bi biti u prvoj polovici 2012. godine, a godišnje bi proizvodnja električne energije trebala biti oko 3 milijuna mWh, odnosno četvrtinu ukupne sadašnje proizvodnje u BiH. Termoelektrana će godišnje koristiti 2,8 milijuna tona lignita iz obližnjeg rudnika. Savić je rekao kako će dio gradnje TE Stanari financirati Europska banka za obnovu i razvoj, a dio EFT iz svojih sredstava te kako su pregovori o financiranju još nekoliko partnera EFT pri kraju.

Aluminij još nije riješio manjak struje

Opskrba električnom energijom najvećeg izvoznika BiH mostarskog Aluminija bit će jedan od najtežih problema vlade F BiH premijera Nedžada Brankovića. Kako je direktor Elektroprivrede HZ Herceg Bosne Vlado Marić ustvrdio da to poduzeće nema električne energije za Aluminij te da on ima obvezu nabavljati električnu energiju na tržištu, nitko iz Vlade F BiH nije odgovorio na pitanje na koji će se način osigurati električna energija za Aluminij koji bi uskoro trebao biti privatiziran. Predsjednik Komisije za privatizaciju Aluminija Enes Ganić nedavno je ustvrdio da Vlada treba pronaći način opskrbe energijom Aluminija te utvrditi cijenu električne energije. Iz Regulatorne agencije kažu kako oni ne mogu utvrđivati cijenu električne energije za Aluminij.

Austrijanci, Nijemci i Kazahstanci grade elektrane u F BiH

Vlada Federacije BiH prihvatila je izvješće Ministarstva energije, rudarstva i industrije o izboru strateških partnera za pripremu gradnje, izgradnju i korištenje velikih elektroenergetskih objekata u F BiH. Za strateškog partnera Elektroprivreda F BiH za objekte HE Ustikolina i HE Vranduk predložen je konzorcij iz Austrije APET Grupa, za TE Tuzla, Blok 7, RiTE Bugojno i HE Unac-EnBW (Energie Baden-Württemberg) iz Njemačke, a za gradnju TE Kakanj konzorcij KazTransGas – BMG Grupa AG iz Kazahstana. Za strateškog partnera Elektroprivreda HZ Herceg Bosne za pripremu, gradnju i korištenje objekata PHE Vrilo i RiTE Kongora izabran je konzorcij APET Grupa iz Austrije.