Svijetu vina unose svježinu i multitasking

Sibila i Kinga Kolar Sibila i Kinga Kolar

Portreti žena, šefica vinskih biznisa.

Žene u vinskom svijetu, nasljednice obiteljskih biznisa, vinarke i enologinje brinu se o kvaliteti vina, stanju u podrumu, vode posao, marketinške aktivnosti i svojim radom i vinom sve više osvajaju publiku i otvaraju nova tržišta. Kod naših sugovornica, ljubav prema vinu je nasljedna, u vinogradima su provele djetinjstvo, a otkrile su i kako se snalaze u biznisu u kojem uglavnom dominiraju muškarci.   

"U vinariji sam prisutna od samog početka i osnivanja 1992. godine. Budući da su na početku radili samo roditelji pomagala sam puniti, etiketirati, raditi analize u laboratoriju, ljetne poslove u vinogradu. Kako sam odrastala tako se i obujam posla širio i prolazila sam sve faze proizvodnje od vinograda, podruma, laboratorija. Sada vodim proizvodnju i tehnologiju", objašnjava Martina Krauthaker Grgić, enologinja u vinariji Krauthaker. Za nju je to bio, kaže, prirodan smjer u odabiru zanimanja i nikada nije ni pomišljala baviti se nečim drugim. Danas vlastitih vinograda imaju 40 hektara i u kooperaciji 70.

Godišnja proizvodnja im je oko 600.000 boca i broje 60-ak zaposlenih. "Kao malu me je uvijek privlačio posao u laboratoriju, a moj otac, istinski zaljubljenik u svoj posao prenio je to na mene. Uvijek sam ga voljela pratiti i promatrati što radi, gledati kako degustira. Voljela bih tu ljubav prenijeti i na svoju djecu", kaže Krauthaker- Grgić.  Nasljednice obiteljskog biznisa su i sestre Sibila i Kinga Kolar, četvrta generacija obitelji koja se bavi vinarstvom.  "Već kao djeca pomagale smo u obrađivanju vinograda, ali dobile smo ozbiljnu ulogu tek kad smo modernizirali vinariju i proširili djelatnost na turizam. Bilo je to 2004. kada smo izgradili kušaonicu i restoran, proširili kapacitete u podrumu i zasadili nove nasade vinograda", otkriva Sibila Mijatović Kolar koja upravlja OPG-om, dok njena sestra vodi računa o enološkom dijelu.

 

Sibila i Kinga Kolar

Kao djeca smo pomagale u obradi trsova, a ozbiljnu smo ulogu dobile s modernizacijom vinarije i šireći se na turizam.

Nasljedna crta
Sličan nastavak obiteljske tradicije ima i vinarka Sanja Stručić koju je u vinski biznis uveo otac. Danas vinarija Stručić njeguje tri i pol hektara vinograda, a uskoro na tržište izbacuju novu premium liniju vina.  "Rad u vinariji ne doživljavam kao posao, vinarija je moj život. Iz svoje troje djece crpim snagu za prisutnost u svim segmentima proizvodnje vina, od proljetne rezidbe do srca konzumenata. Svojevrsna prekretnica u vinariji desila se 2000. kad se i suprug Tomislav odlučio posvetiti obiteljskom poslu. Odonda do danas mi smo kao prst i nokat, zajedno i u proizvodnji, marketingu,prodaji i razvoju. Time rušim predrasude o ženama u vinskom biznisu kojih je dakako bilo, ali me nikada nisu omele, dapače više puta su me i nasmijale", objašnjava Stručić.

I Tea Dvanajščak iz vinarija Dvanajščak - Kozol u vinogradu radi 'otkad zna za sebe'. Kaže kako je oduvijek znala da će se baviti tim poslom i naslijediti vinariju zajedno s bratom. Danas ta vinarija obrađuje deset hektara vinograda.  "Kad znaš koliko truda i odricanja su naši roditelji imali kad su krenuli s tim poslom, jednostavno shvatiš da je to tvoj poziv da to još bolje i kvalitetnije odradiš. Kroz ove tri godine sam najbolje upoznala cjelokupan proces od proizvodnje grožđa i vina pa do plasmana tog proizvoda na tržištu. Danas se najviše bavim prodajom, marketingom i ugostiteljskim dijelom u kušaonici", objašnjava Tea Dvanajščak.

 

Tea Dvanajščak

Otkad znam za sebe bavim se vinom i shvatila sam da je to moj poziv da još bolje i kvalitetnije odradim ono što su pokrenuli moji roditelji.

Ljubav prema vinu od obitelji, točnije od djeda,  naslijedila je i Vera Zima, enologinja Iločkih podruma koja je u toj vinariji od 1998. Kako kaže, kreativnost se u tom poslu može crpiti u svakoj godini s novim uvjetima i svaka godina je za nju uvijek novi izazov i početak. Iločki podrumi danas imaju 350 hektara vlastitih vinograda, a godišnje proizvode 4,5 do 5 milijuna litara vina. "U Hrvatskoj je općenito jako teško biti mlada poslovna žena. U vinarstvu mogu reći da preuzimamo inicijativu i jako smo dobro organizirane i snalažljive. Sve nastale probleme rješavamo vizijom i upornošću te nastojimo proizvesti najbolja vina u kojima mogu uživati svi. Svaki početak mladoj ženi je težak, upravo zato što je muškarcima olakšavajućee zapošljavanje u poljoprivredi. Žene moraju biti žene, a poslodavac kod zapošljavanja prvo vidi ženu koja je vezana za obitelj, majčinstvo, dom te time smatraju da će posao 'trpjeti'.

Kada se mladoj ženi pruži prilika, tada one pokažu sve svoje vrline u poljoprivredi i znaju kako organizirati stvari, kao što to čine i znaju u vlastitom domu. Ipak, sve je više žena enologinja na vodećim pozicijama u vinskom svijetu koje uspješno rade svoj posao, a prednost je to što su odgovorne i uporne", objašnjava Zima. Da je muškarcima u vinskom svijetu lakše složila se i Krauthaker-Grgić, no ističe kako predrasuda nema i kako se žene sve više odlučuju uploviti u te vode. "Danas je sve više žena u vinskom biznisu i gledajući ih mislim da se jako dobro snalaze. Kao u svakom poslu, ženama je teže kad imaju obitelj, a zbog posla ih dosta odustane. Teže im je uskladiti posao i obitelj. U tim situacijama je bitna podrška obitelji. Tako je moj suprug, da bi me podržao, ostavio svoj posao i došao raditi sa mnom", otkriva Krauthaker-Grgić. 

 

Vera Zima

Žene u ovom poslu donose i nove ideje i entuzijazam, a imaju i istaknuta osjetila što u vinarstvu jako puno znači.

Pedantne, strpljive, suptilne
Kao glavnu prednost žena u vinskom svijetu naše sugovornice izdvajaju pedantnost, odgovornost, strpljenje i  suptilnost, a sve to uspješno prenose i na posao. "U Slavoniji i Baranji nije rijetkost da žene budu uključene u vinski posao, čak bi se moglo reći da i dominiraju. Mnoge obiteljske vinarije vode žene, a velike vinarije vrlo često zapošljavaju enologinje. Žene su te koje u i u vinski svijet unesu svježinu, nove ideje, preciznost, entuzijazam. Osim toga, žene imaju i istaknuta osjetila, što u ovom poslu jako puno znači", smatra Mijatović-Kolar. S tim se slaže i Dvanajščak koja napominje kako žene u vinski svijet donose opušteniju i uzbudljiviju atmosferu, a glavna im je prednost već svima dobro znan multitasking. "Primjerice ja dok obavljam poslove u kancelariji još ujedno kuham i bavim se  prodajom vina u kušaonici", objašnjava Dvanajščak. 

Vinarija Krauthaker zadnje značajnije ulaganje imala je 2010. kada su izgradili novi podrum, a proširili su i površine vinograda. Uz sufinanciranja, 2012. realizirali su vinsku omotnicu, a sada su u realizaciji programa mjere ruralnog razvoja, kroz rekonstruiranje, realizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednoga gospodarstva. Sljedeće godine planiraju saditi još dva hektara, nabaviti mehanizaciju i urediti stari dio podruma.  "Kruna mojeg rada je proizvedeni pjenušac koji je publika odlično prihvatila. Kušanjem i upoznavanjem naših vina ljudi upoznaju i ludbreško vinogorje koje je još uvijek u povojima i zaista mi je gušt raditi na promociji tog vinogorja. Oko Uskrsa na tržište izbacujemo i premium liniju vina od graševine, rajnskog rizlinga i chardonnaya. Obiteljski biznis širimo kontinuiranim ulaganjima, u segmentu vinogradarstva slijedi novi nasad rajnskog rizlinga, a u podrum su nam stigle i nove drvene bačve", napominje Stručić.

 

Sanja Stručić

Rad u vinariji ne doživljavam kao posao, vinarija je moj život, pomaže mi i suprug i u tome smo kao prst i nokat.

Zadnje značajno ulaganje Iločkih podruma je povećanje kapaciteta podruma, 12 inox tankova od 80.000 litara, 100 barrique bačvi, kupnja tangencijalnog filtera za filtraciju vina, a trenutačno adaptiraju i opremaju podrum za smještaj arhive i odležavanje drvenih barrique bačvi. "Uređuje se i dio podruma za arhivu koji je također, kao i cijeli podrum, 12 metara ispod zemlje. Nažalost nakon Domovinskog rata bačve su bile poprilično uništene, rasušene od dugog stajanja pa ih nije bilo moguće obnoviti. Iznesene su iz podruma, a u taj dio podruma stavit ćemo novih 100 barrique bačvi koje će moći zakupiti članovi našeg vinskog kluba, projekt na kojem radimo već nekoliko godina. Bačve su od slavonskog hrasta, a izradili su ih domaći proizvođači, što je i koncepcija cijelog podruma.

 

Martina Krauthaker-Grgić

Kao u svakom poslu ženama je teže kad imaju obitelj, a moj je suprug da bi mene podržao ostavio svoj posao i došao raditi u vinariju.

Članovi vinskog kluba bit će u mogućnosti  sudjelovati u cijelom procesu nastajanja i stvaranja vlastitog vina, od radova na početku vegetacijske godine preko berbe, do primarne prerade fermentacije, dozrijevanja u bačvi u podrumu pa sve do finalnog stiliziranja vlastitog vina, osmišljavanje etikete, odabira boce, opreme i finalnog punjenja vina u osobno osmišljen dizajn", otkriva Zima. Vinarija Dvanajščak - Kozol u protekle dvije godine uložila je u opremu za vinifikaciju i preradu grožđa te u manji dio budućeg podruma. Prijavili su izgradnju podruma i proširenje kušaonice na europski projekt vinska omotnica.

"Krećemo u izgradnju vinarije u tri nivoa i proširenom kušaonicom sa 80 sjedećih mjesta. U planu imamo i smještajne jedinice s dodatnim wellness centrom jer sa smještajem želimo zaokružiti turističku ponudu", ističe Dvanajščak.Zadnje ulaganje vinarije Kolar bila je nabava 24 novih drvenih bačvi, a značajnije ulaganje bili su novi nasadi prije četiri godine kroz vinsku omotnicu te postavljanje kontroliranog hlađenja, nabavka raznih modernih strojeva za vinarstvo.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve