Od prekrasnih pješćanih i šljunčanih plaža, preko nacionalnih parkova i parkova prirode, bogatih šuma, starih gradova, hrvatske prirodne ljepote nikog ne mogu ostaviti ravnodušnim. Stoga i ne čudi što je upravo on najznačajniji hrvatski brend. Donosimo samo kratak pregled raznolikosti koje se u Hrvatskoj mogu vidjeti. Kriterij odabira bio je prvi, najbolji, najstariji ili najoriginalniji.  

Kandarola na Rabu, prva nudistička plaža na Jadranu

Razvedena hrvatska obala sa preko tisuću otoka, otočića, hridi i grebena, raj je za nudiste. Povijest komercijalnog nudizma počinje još '60-ih godina prošlog stoljeća, no prvi zapisi o nudističkim plažama sežu daleko prije. Kao preteča nudizma u Hrvatskoj se spominje otok Rab. Iako se nudizam na tom otoku spominje u zapisima Čeha Josefa Hermana još 1907. godine te profesora Gunthera iz 1912., kao službeni njegov početak najčešće se spominje kolovoz 1936. kad je na Rabu boravio engleski kralj Edward VIII. kojem su rapske vlasti dopustile da se sa suprugom Wallis Simpson okupa gol u uvali Kandarola. No, kao službeno otvaranje prve naturističke plaže spominje se godina 1934., kad je Richard Ehrman, predsjednik Međunarodne naturističke federacije iz Beča, uvalu Kandarola na poluotoku Frkanj i službeno otvorio kao prvu naturističku plažu u Hrvatskoj. Do otvaranja prvog naturističkog resorta, Koversade nedaleko Vrsara, trebalo je pričekati još 27 godina. 

Hum, najmanji grad na svijetu

Smješten u središnjoj Istri, 14 kilometara od Buzeta, stoji Hum, prema nekima najmanji grad na svijetu. Današnji svoj izgled, piše Miroslav Sinčić na službenim stranicama Huma, dobiva već u srednjem vijeku, odnosno u 11. stoljeću. Ovaj simpatični gradić opasan zidinama danas broji svega 17 stanovnika, dok je '20-ih godina prošlog stoljeća u njegove dvije ulice, koliko broji ovaj grad, živjelo gotovo tisuću ljudi. Već '40-ih taj se broj drastično smanjuje na svega 86, a od tada broj žitelja stalno pada, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Danas je Hum spomen-grad te jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja unutar ranosrednjovjekovnih zidina kojeg godišnje, prema nekim procjenama,  posjeti do 300 tisuća ljudi. U gotovo tisuću godina njegova postojanja gotovo ništa se nije gradilo izvan gradskih zidina. Ulaz u grad karakteriziraju velika bakrena vrata na čijem se gornjem dijelu nalazi kalendarij; dvanaest medaljona s prizorima iz seoskog života. Nakon ulaza u grad s lijeve strane stoji gradski trg te Crkva sv. Petra i Pavla, a odmah s lijeve strane kratka i uska uličica sa srednjovjekovnim kućicama. Samo na rubnim dijelovima Huma naći će se i poneka ruševna kamena kuća. Danas je grad poznat i po biski, domaćoj ljekovitoj rakiji koja se sprema od domaće komovice, bijele imele i četiri vrste trava. Recept za ovu rakiju star je otprilike dvije tisuće godina. 

Palagruža, najudaljeniji hrvatski otok i svjetionik

Na najjužnijem otoku u Hrvatskoj, Palagruži, nalazi se najudaljeniji svjetionik. Svjetioničari tvrtke Plovputa ujedno su i jedini stanovnici ovog lijepog otoka smještenog u sredini Jadranskog mora, 68 nautičkih milja južno od Splita. Svjetionik Palagruža izgrađen je 1875. godine, a nalazi se na sredini otoka na visini od 90 metara. S obzirom na visinu smještaja taj svjetionik, čija prostrana zgrada posjeduje dva četverokrevetna apartmana, nije preporučljiv za odmor osobama starije životne dobi ili lošijeg zdravlja. Otok je specifičan po visokim stijenama, a za kretanje po njemu uređena su dva puteljka. Jedan od njih vodi do Stare Vlake, šljunčane uvale na sjevernoj strani otoka, a drugi do plaže Veli Žal na južnoj obali Velike Palagruže. Arheloški nalazi dokazuju da je Palagruža bila naseljena još od postglacijala pred devet tisuća godina, a u srednjem vijeku tu je bio samostan čije su ruševine na srednjem sedlu otoka vidljive i danas. Jedinstvenost Palagruže čini i blaga klima zbog koje jedino na ovom djelu Hrvatske raste subtropska vegetacija ljetopadnog grmlja. 

Vinkovci, hrvatski i europski najstariji grad

Smješten uz rijeku Bosut, Vinkovci su kontinuirano naseljeni više od 8300 godina što ga čini najstarijim europskim gradom. Vjerojatno najpoznatiji po folklornoj manifestaciji "Vinkovačke jeseni", koje se održavaju već više od 40 godina, prošle godine zabljesnuli su kad je pronađena "ostava" s iznimno vrijednim srebrnim posuđem koje datira još iz doba kasne Antike. Osim ovih najnovijih nalaza, u središtu Vinkovaca na lokaciji koju arheolozi zovu "tell Tržnica", Aleksandar Durman, zagrebački arheolog, 1977. pronašao je nalaze starčevačke kulture iz 6300. godine pr.Kr. Tu je, prema Durmanu, pronađena najstarija peć za pečenje keramike u Europi. Osim toga, u Cibaliji, što je rimski naziv za Vinkovce, rođena su dva rimska cara – braća Valentinijan i Valens, jedini rimski carevi rođeni na prostoru Hrvatske. Osim kulturnih znamenitosti u samom gradu, poput crkve sv. Ilije, čiji temelji datiraju još iz 11. stoljeća, ljubitelji prirode mogu uživati u seoskom turizmu obližnjih sela te usput prošetati čuvenim hrastovim šumama. 

Plitvička jezera, prvi nacionalni park

Šumoviti planinski kraj u kojem se nanizalo 16 manjih i većih jezera, prvi je, najveći i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Plitvička jezera nacionalnim su parkom proglašena u travnju 1949. godine, nekoliko mjeseci prije Paklenice. Jedan je od rijetkih parkova koji uspijeva sam sebe financirati, a broj posjetitelja raste iz godine u godinu da bi u 2011. prvi put prešao brojku od milijun turista. Kombinacija prostranog šumskog prostora, mnogobrojnih pjenušavih slapova i jezera te sedrenih barijera u kojem posjetitelji uživaju prolazeći šumskim stazama i drvenim mostićima, UNESCO ga je 1979. godine proglasio svjetskom prirodnom baštinom. 

Villa Angiolina u Opatiji, prvi objekt turističke namjene

Među rijetkim kućama izgrađenim neposredno kraj morske obale ova vila je preteča turizma u Hrvatskoj. Sredinom 19. stoljeća pomorac Matija Justija Katičić prodaje ju riječkom patriciju Paolu Scarpi, koji kuću preuređuje u vilu te ju naziva villa Angiolina, prema pokojnoj supruzi. Zbog romantičnog položaja i gostoljubivosti vlasnika rado je pohode Riječani i stranci. Naime, u to vrijeme, Opatija je bila relativno veliko naselje s oko 120 kuća, no one su uglavnom bile udaljenije od morske obale jer je stanovništvo bilo orijentirano na ribarstvo i pomorstvo. Austrijska carica Marija Ana, hrvatski ban Josip Jelačić, botaničar Heinrich Noeu, samo su neki od gostiju ove vile paladijevskog tipa okružne arboretumom. Danas je u njoj smješten Hrvatski muzej turizma. 

Hrvatski otoci bez automobila

Mnogo je malih jadranskih otoka na kojima automobili ne voze. Pravo je to utočišće za sve ljubitelje mira i hodanja.  Na otoku Unije, koji je dio cresko-lošinjske otočne skupine, ujedno i površinom najveći među otočjem koji okružuje Lošinj, nema automobila zbog uskih uličica. Nema ih niti na Silbi i Susku, također dijelu Lošinjskog arhipelaga. Susak još zovu i pješčanim otokom zbog brojnih plitkih pješčanih uvala. Niti na Zlarinu i Prviću, otocima šibenskog arhipelaga nema automobila. Iako je na Zlarinu  izgrađeno 16 kilometara cesta, promet automobilima je zabranjen. Ovaj otok ni nakon 700 godina od kad se spominje nije znatno promijenio izgled. Nema ih niti na otocima koji okružuju Dubrovnik, Lopudu te Koločepu, gdje uopće nema cesta. 

Čigoć, prvo europsko selo roda

Selo u Lonjskom polju Čigoć, 1994. godine Europska zaklada Euronatur proglasila je prvim europskim selom roda. Osim što je prvo selo roda, Čigoć je zanimljiv i po tome što u njemu živi više roda nego ljudi. Zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta, na gotovo svakoj kući ili staji nalazi se gnijezno bijele rode kojih je danas u selu više od 200 u 45 gnijezda. S druge strane, u sedamdesetak kuća živi tek 120 ljudi. Selo najčešće posjećuju organizirane skupine učenika. Ovdje se može promatrati ponašanje bijele rode iz velike blizine te čuti kako međusobno komuniciraju klepetanjem kljunova. Svake godine, posljednje subote u mjesecu lipnju, u Čigoću se održava velika proslava Dana roda s bogatim kulturnim, rekreativnim, zabavnim i gastronomskim sadržajima.